O nama

Izražavajući volju svojih članova izdvajanjem iz sastava Hrvatske gospodarske komore, na osnivačkoj Skupštini održanoj 26.10.1994. osnovana je Obrtnička komora Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije u sastavu Hrvatske obrtničke komore.
Obrtnička komora Bjelovarsko-bilogorske županije kao samostalna područna obrtnička komora osnovana je 04.02.1998. g. s namjerom objedinjavanja rada obrtničkih udruženja osnovanih na području Bjelovarsko-bilogorske županije i njihovog što potpunijeg uključivanja u komorski sustav.

Sjedište Komore nalazi se u Bjelovaru, od travnja 2012. g. smo na adresi: Junija Palmotića 1. Komora ima cca 1.055 članova - s područja proizvodnog obrta, ugostiteljstva, prijevozništva, trgovine, usluga, graditeljstva, te svih drugih gospodarskih djelatnosti koje se obavljaju na obrtnički način. Pravne osobe koje djelatnost obnašaju na obrtnički način također su naši  članovi – na dobrovoljnoj osnovi.

Članstvo u Komori je obvezno, a ostvaruje se od dana upisa u obrtni registar. Obrtnička komora Bjelovarsko-bilogorske županije sastavni je dio obrtničkog komorskog sustava Republike Hrvatske objedinjenog u Hrvatskoj obrtničkoj komori sa sjedištem u Zagrebu. Samostalna je pravna osoba s ovlastima i odgovornostima prema Zakonu o obrtu. O radu Komore članstvo i šira javnost informiraju se putem glasila Hrvatske obrtničke komore («Obrtničke novine»), Internet stranicama HOK-e, Obrtničke komore BBŽ i pojedinih udruženja obrtnika, prisustvovanjem u pisanim i elektronskim medijima, te na druge prigodne načine.

Komorski ured brine o ostvarivanju prava, te savjetuje i pruža pomoć članovima Komore u rješavanju problema ili u realizaciji kakvog poduzetničkog poduhvata.

  • promicanje razvoja obrtništva,
  • davanje inicijative i predlaganje donošenja zakona, propisa i mjera na državnom nivou i nivou lokalne uprave i samouprave, koji utječu na poboljšanje uvjeta privređivanja i brži razvoj obrtništva i poduzetništva,
  • raspravljanje i utvrđivanje zajedničkih interesa, te usklađivanje interesa obrtnika i poduzetnika,
  • rad na organiziranju nastupa i sudjelovanju obrtnika u strukovnim organizacijama,
  • razvoj gospodarskih odnosa s inozemstvom,
  • organiziranje sajamskih manifestacija i ostalih aktivnosti (izložbe, natjecanja) za prezentaciju i promociju obrtništva,
  • praćenje i analiziranje stanja, kretanja i poslovnih rezultata u obrtu i obrtništvu (sektorski, teritorijalno),
  • organiziranje i razvijanje razmjene i obrade informacija o stanju, gospodarskim kretanjima te pitanjima značajnim za razvoj i poslovanje obrtnika (informatika i slične djelatnosti),
  • unapređivanje i povećanje proizvodnosti rada obrtnika i organiziranje burzi ponude i potražnje kapaciteta u proizvodnji i uslugama, kao i u zadrugama i privatnim tvrtkama s obrtničkim načinom rada,
  • unapređivanje politike strukovnog obrazovanja i provedba javne ovlasti – organiziranje i provođenje majstorskih ispita i ispita stručne osposobljenosti,
  • pružanje ekonomskih i pravnih savjetodavnih usluga pojedinim članovima, kada je problem općeg karaktera,
  • rješavanje i ostalih pitanja od zajedničkog interesa članova.

Obavljanje obrta u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o obrtu ("Narodne novine" br. 77/93, 90/6, 64/01, 71/01, 49/03.).

Sažeto, kao najbitnije Zakon određuje da:

  • Obrt u smislu Zakona o obrtu je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.
  • Obrtnik je fizička osoba koja obavlja jednu ili više dopuštenih gospodarskih djelatnosti u svoje ime i za svoj račun, a pri tom se može koristiti i radom drugih osoba. Osim fizičkih osoba i trgovačka društva posluju po odredbama Zakona o obrtu ako svoju djelatnost ili dio djelatnosti obavljaju na obrtnički način.
  • Dopuštena je svaka gospodarska djelatnost koja nije zakonom zabranjena. Pod trajnim obavljanjem obrta podrazumijevaju se i slučajevi kada se privremeno prestaje radom, s namjerom ponovnog obavljanja obrta. Obrti se mogu obavljati i kao sezonski obrti najdulje šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine.
  • Za obavljanje slobodnih, vezanih i povlaštenih obrta obrtnik mora imati obrtnicu. Za obavljanje povlaštenih obrta obrtnik mora imati i povlasticu. Obrtnicu izdaje nadležni županijski ured državne uprave za gospodarstvo, odnosno ured Grada Zagreba na čijem će području biti sjedište obrta, a povlasticu nadležno ministarstvo ovisno o vrsti obrta.
  • Sadržaj i oblik obrtnice i povlastice propisuje ministar za gospodarstvo, rad i poduzetništvo. Ministar rješenjem utvrđuje cijenu obrtnice. Obrtnica se izdaje u dvije veličine od kojih je veću obrtnik dužan izložiti u sjedištu obrta, na vidnom mjestu.
  • Ako se obrt obavlja bez obrtnice odnosno bez povlastice ili se obavlja suprotno obrtnici ili povlastici, nadležne inspekcije donijet će rješenje o zabrani obavljanja obrta i zabranit će upotrebu uređaja i opreme kojima se obavlja obrt.

Fizička osoba može obavljati obrt ako ispunjava slijedeće opće uvjete:

  1. da je državljanin RH, odnosno strani državljanin koji mora ishoditi:
    a) poslovnu vizu u Konzulatu Republike Hrvatske ili
    b) odobrenje za produženi boravak u Policijskoj upravi na području na kojem žele obavljati obrt
  2. prema Zakonu o zapošljavanju stranaca (N.N. 19/92., 33/92., 89/92., 52/94.)
    a) osobnu radnu dozvolu u Zavodu za zapošljavanje – Središnja služba Zagreb
    b) da je punoljetna i da nije djelomično ili potpuno lišena poslovne sposobnosti,
  3. da udovoljava općim zdravstvenim uvjetima i posebnim zdravstvenim sposobnostima ako je to propisano,
  4. da joj pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili odlukom Suda časti nije izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti dok ta mjera traje,
  5. da ima pravo korištenja prostorom ako je to potrebno za obavljanje obrta.

Poseban uvjet:

  1. stručna osposobljenost ili položen majstorski ispit za obavljanje vezanih obrta.
    Obrtnik koji ne ispunjava ovaj poseban uvjet, može obavljati vezani obrt ako zaposli djelatnika koji udovoljava ovom uvjetu.
  2. povlastica za obavljanje povlaštenih obrta.

Prema Zakonu o obrtu, obrti mogu biti:

  1. slobodni obrti - za koje se kao uvjet ne traži stručna osposobljenost ili majstorski ispit
  2. vezani obrti - za koji se kao uvjet za obavljanje traži stručna osposobljenost ili majstorski ispit
  3. povlašteni obrti - koje obrtnik ili trgovačko društvo smije obavljati samo na temelju povlastice

Popis vezanih obrta koji se mogu obavljati temeljem stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita i povlaštenih obrta koje obrtnik može obavljati tek pošto mjerodavno ministarstvo, ovisno o vrsti obrta, izda obrtniku povlasticu, dan je u
Pravilniku o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica ("Narodne novine" br. 87/01. i 47/05.).

Za obavljanje slobodnih i vezanih i povlaštenih obrta obrtnik mora imati obrtnicu izdanu od ureda za gospodarstvo koji vodi obrtni registar u koji se obrt upisuje.
Za obavljanje povlaštenih obrta obrtnik mora dodatno pored obrtnice, dobiti i posebnu povlasticu izdanu od nadležnog ministarstva ovisno o vrsti obrta koji je naveden u propisu kojim se propisuje oblik i sadržaj obrtnice i povlastice za obavljanje obrta.

Obrtnik podnosi prijavu za upis u obrtni registar koji vodi nadležni Ured državne uprave u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji – Služba za gospodarstvo.

Uvjeti za obavljanje obrta:

Fizička osoba može obavljati registriranu obrtničku djelatnost ako ispunjava slijedeće uvjete:

a) Opći uvjeti:

  • da udovoljava posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to propisano zakonom
  • da joj pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili odlukom Suda časti nije izrečena sigurnosna mjera ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti dok ta mjera traje

b) Posebni uvjeti:

  • da ima stručnu osposobljenost ili položen majstorski ispit ako otvara vezani ili povlašteni obrt.

Prema Pravilniku o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica (NN 87/01. i 47/05.).:

a) označene brojkom 2 – stručna osposobljenost prema programu ispita o stručnoj osposobljenosti (NN 101/95.),
b) označene brojkom 2* – stručna osposobljenost određena posebnim propisom,
c) označene brojkom 3 – srednja stručna sprema u trogodišnjem trajanju,
d) označene brojkom 3+ – osposobljavanje za trgovačko poslovanje,
e) označene brojkom 4 – srednja stručna sprema u četverogodišnjem trajanju i srednja školska sprema (KV, SSS i SŠS),
f) označene brojkom 4++ – osposobljavanje za trgovačko poslovanje i poznavanje robe,
g) označene brojkom 5 – majstorski ispit,
h) označene brojkom 5* – trgovac

Za sve upise podnosi se prijava za upis na propisanom obrascu. Uz prijavu se podnose i odgovarajući registarski listovi (RL1, RL2 i RL3) ovisno o vrsti prijave.

Uz popunjene obrasce treba priložiti slijedeće:

  • preslika osobne iskaznice za hrvatskog državljanina, odnosno putne isprave za stranca, potvrdu o prijavi boravišta u Republici Hrvatskoj ili preslika osobne iskaznice za stranca ako ima trajno nastanjenje u Republici Hrvatskoj
  • dokaz o posebnoj zdravstvenoj sposobnosti za određenu djelatnost (liječnička svjedodžba medicine rada)
  • dokaz o uplati upravne pristojbe u iznosu od 70,00 kuna u biljezima, a koji je potrebno nalijepiti na prijavu za upis u obrtni registar i uplatiti 200,00 kn na žiro-račun koji se dobije u samom uredu za registraciju obrta, te dokaz o uplati iznosa od 200,00 kuna za izdavanje obrtnice.

Ostali uvjeti:

Nadležni županijski ured državne uprave, odnosno Ured grada Zagreba, prije izdavanja obrtnice mora po službenoj dužnosti pribaviti dokaze o pravomoćnim sudskim presudama, rješenjima o prekršajima ili odlukama Suda časti da obrtniku nije izrečena sigurnosna mjera ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti.

Drugi dokazi prema posebnim zakonima, npr.:

a) javni cestovni prijevoz - vozačka dozvola i preslika prometne dozvole za vozilo,
b) taxi - Uvjerenje o poznavanju osnovnih podataka o znamenitostima grada,
c) za obavljanje trgovačke djelatnosti potrebno je ishoditi i rješenje o minimalno-tehničkim uvjetima za poslovni prostor i sredstva rada, temeljem članka 24. Zakona o trgovini.

Troškovi upisa u Obrtni registar:

  • za upis u obrtni registar i za izdavanje rješenja 200,00 kn
  • za upis u registar povlastica i za izdavanje povlastice 250,00 kn
  • za upis promjena u obrtnom registru 150,00 kn
  • za upis promjena u registru povlastica 150,00 kn
  • za izdavanje novih isprava umjesto oštećenih ili nestalih 500,00 kn
  • za zahtjeve, molbe, prijedloge, prijave i druge podatke 20,00 kn

Kategorije osoba koje su oslobođene od plaćanja obrtnice:

  • fizičke osobe koje otvaraju obrt na područjima određenim Zakonom o područjima posebne državne skrbi i Zakonom o otocima,
  • fizičke osobe navedene u programima zbrinjavanja kojih je potpisnik Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva s drugim ministarstvima i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, (potvrda Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva), branitelji (potvrda Ureda za obranu prema mjestu prebivališta),
  • fizičke osobe prijavljene na Zavodu za zapošljavanje starije od 45 godina ili s najmanje 20 godina radnog staža (potvrda Zavoda za zapošljavanje),
  • fizičke osobe koje temeljem Programa zapošljavanja, poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva i sprječavanja sive ekonomije u turizmu - Poticaj za uspjeh registriraju obrt za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u smještajnim ta ne većeg od 40 soba ili 20 apartmana ili 100 kamp jedinica.

Nadležni županijski ured dužan je izdati obrtnicu odnosno rješenje kojim se odbija zahtjev za izdavanje obrtnice u roku 15 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva.
Ako nadležni županijski ured u navedenom roku ne izda obrtnicu odnosno rješenje kojim se odbija izdavanje obrtnice, fizička osoba može, ako smatra da ispunjava uvjete propisane Zakonom, započeti s obavljanjem obrta o čemu prethodno pismeno izvješćuje nadležni županijski ured.

Sjedište obrta je mjesto u kojem se obavlja obrt. Ako se obrt obavlja u više mjesta, sjedište je u jednom od mjesta koje obrtnik odredi. Kada za obavljanje obrta nije potreban prostor sjedište obrta je mjesto u kojem obrtnik ima prebivalište.
Promjenu sjedišta obrta obrtnik prijavljuje županijskom uredu za gospodarstvo koji o tome donosi rješenje i upisuje promjenu u obrtni registar.

Tvrtka je ime pod kojim obrt posluje. Tvrtka sadrži naziv obrta, oznaku obrta i sjedište, a može sadržavati posebne oznake. Tvrtka se mora istaknuti na ulazu u sjedište obrta i izdvojene pogone u kojima se obavlja obrt ili na mjestu gdje se obrt obavlja ako se radi o obrtima za koje nije potreban prostor.

Zakonom o obrtu propisano je da se na tvrtku obrta odgovarajuće primjenjuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima, stoga tvrtka mora biti na hrvatskom jeziku ili na nekom od "mrtvih" jezika (latinski, grčki i sl.).

Obrtnik može obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni obrtnicom, u slučaju povlaštenih obrta samo one za koje je dobio povlasticu.

Obrtnik odgovara za obaveze koje nastaju u obavljanju obrta cjelokupnom unesenom imovinom koja je potrebna za obavljanje obrta te odgovara za zakonitost obavljanja obrta i rada djelatnika koje zapošljava.

Napomena: prema Općem poreznom zakonu za obveze koje nastanu u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom osobnom imovinom!

Slobodni ili vezani obrt, obrtnik može voditi sam ili putem poslovođe koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika. Poslovođa vodi obrt u ime i za račun obrtnika.

Obrt se može obavljati u više izdvojenih pogona u kojima obrtnik mora imenovati poslovođu.

Obavljanje obrta u izdvojenom pogonu obrtnik prijavljuje županijskom uredu za gospodarstvo na čijem se području izdvojeni pogon nalazi koji o tome donosi rješenje i obavještava županijski ured na čijem se području nalazi sjedište obrta koji to upisuje u obrtni registar.

U slučaju smrti ili gubitka poslovne sposobnosti, supružnik, djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt do prijenosa obrtnice kao privremeni poslovođa.

Ako nasljednici žele nastaviti voditi obrt putem poslovođe, dužni su to prijaviti nadležnom županijskom uredu u roku 30 dana od okončanja ostavinskog postupka odnosno od dana pravomoćnosti sudske odluke o lišenju poslovne sposobnosti.

Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine o čemu pismeno izvještava županijski ured za gospodarstvo u roku 30 dana od dana obustave kao i ponovnom početku obavljanja obrta najkasnije u roku 7 dana po isteku vremena obustave. Ova izvješća nadležni županijski ured upisuje u obrtnički registar.

Ciljevi osnivanja zajedničkih radnji ostvarivi su primjenom Zakona o obveznim odnosima, točnije odredbama o ortakluku. Prema Zakonu o obveznim odnosima ortakluk je: "Zajednica osoba i dobara u kojoj se dvije ili više osoba uzajamno obvezuju uložiti svoj rad i / ili imovinu radi postizanja zajedničkog cilja. Radi obavljanja gospodarskih djelatnosti dvije ili više fizičkih osoba mogu zajednički obavljati obrt. Međusobni odnosi tih osoba uređuju se obvezno pisanim ugovorom.
Na takav ugovor primjenjuju se propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortakluku.

Takav obrt posluje pod zajedničkom tvrtkom. Radi obavljanja gospodarske djelatnosti jedna fizička osoba može obavljati više zajedničkih obrta. Fizičke osobe mogu zajednički obavljati obrt ako pri upisu u obrtni registar nadležnom županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba, prilože ugovor pisani ugovor o ortakluku (ortak, ortački ugovor). Fizičke osobe mogu zajednički obavljati i vezane obrte, ako jedna osoba ispunjava uvjete za vezani obrt.

Ako fizička osoba pristupi u obrt ili istupi iz zajedničkog obrta, obavljanje obrta se nastavlja. Istupanje fizičke osobe iz zajedničkog obrta i pristupanje novih fizičkih osoba prijavljuje se nadležnom županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba, koji te promjene upisuje u obrtni registar.

Trgovac pojedinac je fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u trgovačkom registru kao trgovac pojedinac.

Upis u trgovački registar može tražiti onaj obrtnik čiji je godišnji prihod veći od 250.000 EUR izražen u kunama.

U trgovački registar mora se upisati samo onaj obrtnik čiji godišnji prihod prelazi protuvrijednost 2.000.000 EUR.

Obrtnik čiji je prihod veći od spomenute protuvrijednosti dužan je zatražiti upis u trgovački registar u roku 60 dana nakon podnošenja godišnjih financijskih izvještaja kojima je iskazan takav prihod.

Prijava za upis u trgovački registar mora sadržavati i tvrtku, sjedište i predmet te naziv registra i broj pod kojim je fizička osoba upisana kao obrtnik.

Prijavi se prilaže:
1) izvod iz obrtnog registra
2) godišnje financijsko izviješće kojim se dokazuje ostvaren godišnji prihod

Svojstvo trgovca pojedinca stječe se upisom u trgovački registar, a gubi se brisanjem iz trgovačkog registra do kojeg može doći:

a) na temelju prijave koju podnese trgovac pojedinac kada za njega više ne postoji obaveza da bude upisan u trgovački registar (god. prihod manji od 2.000.000 EUR)
b) po službenoj dužnosti tj. odlukom registarskog suda o brisanju iz trgovačkog registra trgovca pojedinca kad on više ne ispunjava uvjete za upis.