Strukovno obrazovanje u skladu s europskim stremljenjima omogućava stjecanje zanimanja traženih na tržištu rada kao i mogućnost napredovanja u struci, a odvija se prema programu koji se sastoji od općeobrazovnog dijela, stručno – teorijskog i praktičnog dijela (naukovanje) te izbornih sadržaja, a traje tri godine. Učenik koji je završio osmogodišnje obavezno obrazovanje može se upisati u bilo koje obrtničko zanimanje. Nakon što odabere zanimanje učenik mora pronaći licencirani obrt ili poduzeće u kojem može realizirati naukovanje.
Obrazovanje se odvija prema programu sastavljenom od općeobrazovnog dijela, stručno-teorijskog dijela i praktičnog dijela (naukovanje) te izbornih sadržaja, traje tri godine i propisano je:
- Zakonom o obrtu Zakonom o obrtu (NN 49/03 – pročišćeni tekst), Zakonom o izmjenama Zakona o obrtu (NN 68/07) i Ispravkom Zakona o izmjenama Zakona o obrtu (NN 79/07)
- Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica (NN 87/01, 47/05)
- Pravilnikom o postupku i načinu izdavanja dozvola (licenca) te uvjeta za izvođenje praktičnog dijela naukovanja (NN 2/08)
- Pravilnikom o načinu ostvarivanja programa naukovanja i stručnog osposobljavanja za vezane obrte te o pravima, obvezama, praćenju, vrednovanju i ocjenjivanju naučnika (NN 69/04)
- Pravilnikom o postupku i načinu polaganja pomoćničkog ispita (NN 116/02),
- Pravilnikom o postupku i načinu polaganju majstorskog ispita i ispita o stručnoj osposobljenosti (NN 88/02)
- Zakonom o srednjem školstvu (NN 69/03 – pročišćeni tekst) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu (NN 81/05) te odgovarajućim nastavnim planovima i programima.
Ovo obrazovanje pridonosi povećanju broja zaposlenih u obrtništvu, malom i srednjem poduzetništvu i podiže kvalitetu rada.
Odgojno obrazovni programi za zanimanja u obrtništvu sastoje se od općeobrazovnog dijela i stručnog dijela (program naukovanja).
a) Općeobrazovni dio |
315 |
315 |
224 |
854 |
b) Stručnoteorijski dio s izbornom nastavom |
281 |
280 |
288 |
849 |
c) Praktični dio s tehnološkim vježbama |
900 |
900 |
800 |
2600 |
Ukupno a) + b) + c) |
1496 |
1495 |
1312 |
4303 |
Učenik koji je završio osmogodišnje opće obrazovanje, može se upisati u bilo koje obrtničko zanimanje. Prije izbora zanimanja korisno je posavjetovati se sa stručnjacima s područja profesionalne orijentacije mladeži i liječnicima medicine rada o mogućim štetnim posljedicama za zdravlje zbog obavljanja pojedinih zanimanja. Nakon što je izabrao zanimanje, učenik traži mjesto za naukovanje.
U svakoj područnoj obrtničkoj komori postoji popis obrtničkih radionica koje imaju uvjete za prijam naučnika i koje mogu ostvariti praktičnu nastavu u dvojnom sustavu izobrazbe. Učenik, odnosno njegov roditelj ili staratelj, nakon odabira željene radionice, te razgovora i dogovora s obrtnikom vlasnikom, sklapa s njim ugovor o naukovanju. Ugovor se ovjerava u Hrvatskoj obrtničkoj komori - područnoj obrtničkoj komori i jedan je od dokumenata koji se podnose pri upisu u srednju strukovnu školu.
Samo u slučaju da na području županije nema dovoljan broj licenciranih obrta, tada pravo na upise imaju i učenici koji nisu sklopili ugovor o naukovanju s obrtnikom. Za te je učenike srednja strukovna škola, uz suglasnost Hrvatske obrtničke komore dužna osigurati radna mjesta za praktični dio naukovanja u trgovačkim društvima koji posluju na obrtnički način ili u radionicama škole.
Osoba koja je na naukovanju, istodobno je učenik srednje strukovne škole i naučnik u obrtu u kojem ima zaključen ugovor o naukovanju. Naukovanje je sastavni dio cjelovitog sustava odgoja i obrazovanja za zanimanja u obrtu, malom i srednjem poduzetništvu.
Svrha naukovanja je obrazovanje i osposobljavanje naučnika za obavljanje poslova u zanimanju za koje se školuje. Praktični dio naukovanja izvodi se u dobro opremljenim obrtima za obavljanje praktičnog dijela naukovanja. Poduku izvode majstori - stručni učitelji. Za prijam naučnika, obrtniku se izdaje dozvola (licenca). Naukovanje se ostvaruje prema izvedbenom nastavnom planu i programu.
Obrtnik koji želi primiti naučnika na naukovanje mora licencirati svoj obrt. Zahtjev za izdavanje licence (podiže se u obrtničkoj komori) predaje se u područnoj obrtničkoj komori. Licencu može dobiti obrtnik koji ima majstorsko zvanje u zanimanju za koje želi primiti naučnika ili obrtnik (odnosno kod obrtnika zaposlen djelatnik) koji ima priznat majstorski status i završeno osposobljavanje iz radne pedagogije. Uz ovaj uvjet obrtnik mora imati i odgovarajući prostor, odgovarajuću opremu koja omogućava realizaciju najmanje 70% izvedbenog programa praktičnog dijela naukovanja i osigurane mjere higijensko-tehničke zaštite pri radu i zaštite okoliša, te propisane sanitarne standarde. Licenciranje obrta vrši Komisija za izdavanje dozvola (licenci). Broj naučnika koji obrtnik može primiti u svom obrtu ovisi o broju majstora i broju naučničkih mjesta. Po jednom majstoru mogu se primiti najviše tri naučnika na naukovanje.
Tijekom svog školovanja učenik koji je upisao neko od programa obrtničkih zanimanja mora položiti nekoliko ispita. U drugoj polovici druge godine naukovanja naučnik mora pristupiti kontrolnom ispitu iz stručno – teorijskih i praktičnih znanja i vještina. On služi kao priprema naučnika za polaganje pomoćničkog ispita. Svrha kontrolnog ispita jest utvrditi ostvaruju li se ciljevi i zadaće naukovanja. Ukoliko se utvrdi da se navedene zadaće ne ostvaruju Komisija za provođenje kontrolnog ispita mora utvrditi uzroke neostvarivanja programa i odrediti načine i rok njihova otklanjanja o čemu mora obavijestiti Hrvatsku obrtničku komoru. Ako se uzroci u zadanom roku ne uklone Hrvatska obrtnička komora može pokrenuti postupak za oduzimanje dozvole (licence) obrtniku, odnosno dati preporuku školi za preispitivanje provođenja stručno – teorijskog dijela programa naukovanja.
Nakon završenog naukovanja, naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita. Ispit se prijavljuje u školi za obrtnička zanimanja. Pomoćnički ispit je državno priznat ispit, reguliran Zakonom o obrtu i Pravilnikom o postupku i načinu polaganja pomoćničkog ispita. Ispit se polaže pred ispitnom komisijom Hrvatske obrtničke komore, koju čine majstori obrtnici i nastavnici iz srednje stručne škole.
Pomoćnički ispit se sastoji od praktičnog i teorijskog dijela. Na praktičnom dijelu ispita provjeravaju se znanja i vještine nužne za samostalno obavljanje poslova u određenom zanimanju. Na teorijskom dijelu ispita provjeravaju se znanja za kvalitetan rad i razumijevanje poslova koji se u tom zanimanju obavljaju.
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u određenom zanimanju. Polaganjem ovog i završnog ispita stječe se srednja stručna sprema i kvalifikacija za tržište rada, a zanimanje se upisuje u radnu knjižicu. Nakon položenog pomoćničkog i završnog ispita moguć je, pod određenim uvjetima nastavak obrazovanja na veleučilištima. Nakon dvije godine radnog iskustva moguće je pristupiti polaganju majstorskog ispita. Majstorska zvanja su vrlo cijenjena u Hrvatskoj i u Europi, a stječu se polaganjem majstorskog ispita.
Majstorski ispiti su državno priznati ispiti, regulirani Zakonom o obrtu i Pravilnikom o postupku i načinu polaganja majstorskog ispita, te ispita o stručnoj osposobljenosti, a mogu se polagati za zvanja s liste vezanih obrta, čije je programe donio ministar za gospodarstvo, rad i poduzetništvo.
- Ispit mogu polagati osobe koje su položile pomoćnički i završni ispit i imaju najmanje 2 godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele steći majstorsko zvanje.
- Ispit mogu polagati i osobe s neodgovarajućom srednjom stručnom spremom ako na dan pristupanja ispitu imaju najmanje 3 godina radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.
Gornja životna granica za prijavu ispita nije propisana.
Ispit se prijavljuje i polaže pri Hrvatskoj obrtničkoj komori - područnoj obrtničkoj komori.
Za pristup ispitu potrebno je priložiti:
- Prijavnicu za ispit
- Svjedodžbe o pomoćničkom i završnom ispitu
- Dokaz o ispunjavanju uvjeta o radnom iskustvu (preslika radne knjižice i potvrda o radnom iskustvu u zanimanju za koji se ispit polaže)
- Rodni list
Potvrdu o radnom iskustvu izdaje poslodavac i ovjerava se kod javnog bilježnika.
Majstorski ispit polaže se pred komisijom Hrvatske obrtničke komore. Članovi ispitnih komisija su ugledni majstori obrtnici i ostali stručnjaci.
Majstorski ispit sastoji se od četiri dijela:
- Izrade praktične zadaće i / ili radne probe,
- Provjere teorijskih znanja nužnih za vješto obavljanje poslova primjerenih obrtu,
- Provjere znanja iz područja gospodarstva, poznavanje propisa o vođenju poslovnih knjiga i propisa o obavljanju obrta,
- Osnovnih znanja nužnih za poduku naučnika
Troškove ispita podmiruju ispitanici. Ispitaniku koji je položio majstorski ispit izdaje se DIPLOMA o majstorskom zvanju (majstorska diploma). Majstorska diploma omogućuje samostalno otvaranje i vođenje obrta ili vođenje obrta za drugog obrtnika kao i lakše zapošljavanje. Majstorsko zvanje upisuje se u radnu knjižicu. Pripreme za polaganje majstorskih ispita nisu obvezne, ali se mogu realizirati kod ustanova koje imaju verificiranu ovu djelatnost.
Ispiti o stručnoj osposobljenosti mogu se polagati za jednostavnija zanimanja s liste vezanih obrta za koje je objavljen program njihova polaganja. To su:
Za pristup ispitu potrebno je priložiti:
- Prijavnicu za ispit
- Dokaz o državljanstvu
- Rodni list
Ispit se prijavljuje i polaže pri Hrvatskoj obrtničkoj komori - područnoj obrtničkoj komori.
Ispit se polaže pred komisijom Hrvatske obrtničke komore, a članovi ispitnih komisija su obrtnici i stručnjaci za područje gospodarstva i pravnih propisa.
Ispit se sastoji od:
- Izrade praktičnog rada i / ili radne probe
- Provjere znanja nužnih za samostalno obavljanje obrta.
Troškove ispita podmiruju ispitanici.
Ispitaniku koji položi ispit izdaje se UVJERENJE stručnoj osposobljenosti. Uvjerenje o stručnoj osposobljenosti omogućuje samostalno otvaranje i vođenje obrta za koji je ispitanik osposobljen.
Stručna osposobljenost upisuje se u radnu knjižicu.
Pripreme za polaganje ispita o stručnoj osposobljenosti nisu obvezne ali se mogu realizirati u ustanovama koje imaju verificiranu ovu djelatnost.
Prekvalifikacija je namijenjena odraslim osobama koje su završile jednu od srednjih strukovnih škola, a žele promijeniti zanimanje. Prekvalificirati se može za svako zanimanje s liste vezanih obrta za koja su objavljeni nastavni planovi i programi.
Način i postupak prekvalifikacije propisan je Pravilnikom o načinu ostvarivanja programa naukovanja i stručnog osposobljavanja za vezane obrte te o pravima, obvezama, praćenju, vrednovanju i ocjenjivanju naučnika, a završava pomoćničkim ispitom
Za pristup ispitu potrebno je priložiti:
- Prijavnicu za ispit
- Svjedodžbu o završenom srednjem strukovnom obrazovanju
- Dokaz o državljanstvu
- Rodni list
- Dokaz o radnom iskustvu
Pomoćnički ispit za prekvalifikaciju prijavljuje se u Hrvatskoj obrtničkoj komori - područnoj obrtničkoj komori, a polaže se pred njenom ispitnom komisijom.
Samo polaganjem pomoćničkog ispita prekvalificirati se mogu osobe koje imaju neodgovarajuću stručnu spremu u istom strukovnom području i najmanje jednu godinu radnog iskustva u zanimanju za koji žele polagati ovaj ispit.
Nakon položenog ispita izdaje se Svjedodžba o pomoćničkom zvanju u određenom zanimanju. Polaganjem ovog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada u određenom zanimanje koje se upisuje u radnu knjižicu.
