Pravilnik o postupku i načinu polaganja pomoćničkog ispita
Pravilnik o postupku i načinu polaganja majstorskog ispita te ispita o stručnoj osposobljenosti
Ideali su poput zvijezda. Ne možemo ih dosegnuti, ali se prema njima možemo ravnati.
Ideals are like stars. We can’t reach them, but we can orient ourselves by them.
Odbor za sajmove i druge promidžbene aktivnosti
Odbor za rješavanje pitanja umirovljenih obrtnika (u osnivanju)
Pravilnik o postupku i načinu polaganja pomoćničkog ispita
Pravilnik o postupku i načinu polaganja majstorskog ispita te ispita o stručnoj osposobljenosti
Izražavajući volju svojih članova izdvajanjem iz sastava Hrvatske gospodarske komore, na osnivačkoj Skupštini održanoj 26.10.1994. osnovana je Obrtnička komora Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije u sastavu Hrvatske obrtničke komore.
Obrtnička komora Bjelovarsko-bilogorske županije kao samostalna područna obrtnička komora osnovana je 04.02.1998. g. s namjerom objedinjavanja rada obrtničkih udruženja osnovanih na području Bjelovarsko-bilogorske županije i njihovog što potpunijeg uključivanja u komorski sustav.
Sjedište Komore nalazi se u Bjelovaru, Preradovićeva 4/I. Komora ima cca 1.800 članova - s područja proizvodnog obrta, ugostiteljstva, prijevozništva, trgovine, usluga, graditeljstva, te svih drugih gospodarskih djelatnosti koje se obavljaju na obrtnički način. Pravne osobe koje djelatnost obnašaju na obrtnički način također su naši članovi – na dobrovoljnoj osnovi.
Članstvo u Komori je obvezno, a ostvaruje se od dana upisa u obrtni registar. Obrtnička komora Bjelovarsko-bilogorske županije sastavni je dio obrtničkog komorskog sustava Republike Hrvatske objedinjenog u Hrvatskoj obrtničkoj komori sa sjedištem u Zagrebu. Samostalna je pravna osoba s ovlastima i odgovornostima prema Zakonu o obrtu. O radu Komore članstvo i šira javnost informiraju se putem glasila Hrvatske obrtničke komore («Obrtničke novine»), Internet stranicama HOK-e, Obrtničke komore BBŽ i pojedinih udruženja obrtnika, prisustvovanjem u pisanim i elektronskim medijima, te na druge prigodne načine.
Komorski ured brine o ostvarivanju prava, te savjetuje i pruža pomoć članovima Komore u rješavanju problema ili u realizaciji kakvog poduzetničkog poduhvata.
Obavljanje obrta u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o obrtu ("Narodne novine” br. 77/93, 90/6, 64/01, 71/01, 49/03.).
Sažeto, kao najbitnije Zakon određuje da:
Fizička osoba može obavljati obrt ako ispunjava slijedeće opće uvjete:
1. da je državljanin RH, odnosno strani državljanin koji mora ishoditi:
1. a) poslovnu vizu u Konzulatu Republike Hrvatske ili
b) odobrenje za produženi boravak u Policijskoj upravi na području na kojem žele obavljati obrt
2. prema Zakonu o zapošljavanju stranaca (N.N. 19/92., 33/92., 89/92., 52/94.)
a) osobnu radnu dozvolu u Zavodu za zapošljavanje – Središnja služba Zagreb
2. da je punoljetna i da nije djelomično ili potpuno lišena poslovne sposobnosti,
3. da udovoljava općim zdravstvenim uvjetima i posebnim zdravstvenim sposobnostima ako je to propisano,
4. da joj pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili odlukom Suda časti nije izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti dok ta mjera traje,
5. da ima pravo korištenja prostorom ako je to potrebno za obavljanje obrta.
Poseban uvjet:
1. stručna osposobljenost ili položen majstorski ispit za obavljanje vezanih obrta.
Obrtnik koji ne ispunjava ovaj poseban uvjet, može obavljati vezani obrt ako zaposli djelatnika koji udovoljava ovom uvjetu.
2. povlastica za obavljanje povlaštenih obrta.
Prema Zakonu o obrtu, obrti mogu biti:
1. slobodni obrti - za koje se kao uvjet ne traži stručna osposobljenost ili majstorski ispit
2. vezani obrti - za koji se kao uvjet za obavljanje traži stručna osposobljenost ili majstorski ispit
3. povlašteni obrti - koje obrtnik ili trgovačko društvo smije obavljati samo na temelju povlastice
Popis vezanih obrta koji se mogu obavljati temeljem stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita i povlaštenih obrta koje obrtnik može obavljati tek pošto mjerodavno ministarstvo, ovisno o vrsti obrta, izda obrtniku povlasticu, dan je u
Pravilniku o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica ("Narodne novine” br. 87/01. i 47/05.).
Sjedište obrta je mjesto u kojem se obavlja obrt. Ako se obrt obavlja u više mjesta, sjedište je u jednom od mjesta koje obrtnik odredi. Kada za obavljanje obrta nije potreban prostor sjedište obrta je mjesto u kojem obrtnik ima prebivalište.
Promjenu sjedišta obrta obrtnik prijavljuje županijskom uredu za gospodarstvo koji o tome donosi rješenje i upisuje promjenu u obrtni registar.
Tvrtka je ime pod kojim obrt posluje. Tvrtka sadrži naziv obrta, oznaku obrta i sjedište, a može sadržavati posebne oznake. Tvrtka se mora istaknuti na ulazu u sjedište obrta i izdvojene pogone u kojima se obavlja obrt ili na mjestu gdje se obrt obavlja ako se radi o obrtima za koje nije potreban prostor.
Zakonom o obrtu propisano je da se na tvrtku obrta odgovarajuće primjenjuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima, stoga tvrtka mora biti na hrvatskom jeziku ili na nekom od “mrtvih” jezika (latinski, grčki i sl.).
Za obavljanje slobodnih i vezanih i povlaštenih obrta obrtnik mora imati obrtnicu izdanu od ureda za gospodarstvo koji vodi obrtni registar u koji se obrt upisuje.
Za obavljanje povlaštenih obrta obrtnik mora dodatno pored obrtnice, dobiti i posebnu povlasticu izdanu od nadležnog ministarstva ovisno o vrsti obrta koji je naveden u propisu kojim se propisuje oblik i sadržaj obrtnice i povlastice za obavljanje obrta.
Obrtnik podnosi prijavu za upis u obrtni registar koji vodi nadležni Ured državne uprave u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji – Služba za gospodarstvo.
Uvjeti za obavljanje obrta:
Fizička osoba može obavljati registriranu obrtničku djelatnost ako ispunjava slijedeće uvjete:
a) Opći uvjeti:
Prema Pravilniku o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica (NN 87/01. i 47/05.).:
a) označene brojkom 2 – stručna osposobljenost prema programu ispita o stručnoj osposobljenosti (NN 101/95.),
b) označene brojkom 2* – stručna osposobljenost određena posebnim propisom,
c) označene brojkom 3 – srednja stručna sprema u trogodišnjem trajanju,
d) označene brojkom 3+ – osposobljavanje za trgovačko poslovanje,
e) označene brojkom 4 – srednja stručna sprema u četverogodišnjem trajanju i srednja školska sprema (KV, SSS i SŠS),
f) označene brojkom 4++ – osposobljavanje za trgovačko poslovanje i poznavanje robe,
g) označene brojkom 5 – majstorski ispit,
h) označene brojkom 5* – trgovac
Za sve upise podnosi se prijava za upis na propisanom obrascu. Uz prijavu se podnose i odgovarajući registarski listovi (RL1, RL2 i RL3) ovisno o vrsti prijave.
Uz popunjene obrasce treba priložiti slijedeće:
Ostali uvjeti
Nadležni županijski ured državne uprave, odnosno Ured grada Zagreba, prije izdavanja obrtnice mora po službenoj dužnosti pribaviti dokaze o pravomoćnim sudskim presudama, rješenjima o prekršajima ili odlukama Suda časti da obrtniku nije izrečena sigurnosna mjera ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti.
Drugi dokazi prema posebnim zakonima, npr.:
a) javni cestovni prijevoz - vozačka dozvola i preslika prometne dozvole za vozilo,
b) taxi - Uvjerenje o poznavanju osnovnih podataka o znamenitostima grada,
c) za obavljanje trgovačke djelatnosti potrebno je ishoditi i rješenje o minimalno-tehničkim uvjetima za poslovni prostor i sredstva rada, temeljem članka 24. Zakona o trgovini.
Troškovi upisa u Obrtni registar:
Kategorije osoba koje su oslobođene od plaćanja obrtnice:
Nadležni županijski ured dužan je izdati obrtnicu odnosno rješenje kojim se odbija zahtjev za izdavanje obrtnice u roku 15 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva.
Ako nadležni županijski ured u navedenom roku ne izda obrtnicu odnosno rješenje kojim se odbija izdavanje obrtnice, fizička osoba može, ako smatra da ispunjava uvjete propisane Zakonom, započeti s obavljanjem obrta o čemu prethodno pismeno izvješćuje nadležni županijski ured.
Obrtnik može obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni obrtnicom, u slučaju povlaštenih obrta samo one za koje je dobio povlasticu.
Obrtnik odgovara za obaveze koje nastaju u obavljanju obrta cjelokupnom unesenom imovinom koja je potrebna za obavljanje obrta te odgovara za zakonitost obavljanja obrta i rada djelatnika koje zapošljava.
Napomena: prema Općem poreznom zakonu za obveze koje nastanu u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom osobnom imovinom!
Slobodni ili vezani obrt, obrtnik može voditi sam ili putem poslovođe koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika. Poslovođa vodi obrt u ime i za račun obrtnika.
Obrt se može obavljati u više izdvojenih pogona u kojima obrtnik mora imenovati poslovođu.
Obavljanje obrta u izdvojenom pogonu obrtnik prijavljuje županijskom uredu za gospodarstvo na čijem se području izdvojeni pogon nalazi koji o tome donosi rješenje i obavještava županijski ured na čijem se području nalazi sjedište obrta koji to upisuje u obrtni registar.
U slučaju smrti ili gubitka poslovne sposobnosti, supružnik, djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt do prijenosa obrtnice kao privremeni poslovođa.
Ako nasljednici žele nastaviti voditi obrt putem poslovođe, dužni su to prijaviti nadležnom županijskom uredu u roku 30 dana od okončanja ostavinskog postupka odnosno od dana pravomoćnosti sudske odluke o lišenju poslovne sposobnosti.
Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine o čemu pismeno izvještava županijski ured za gospodarstvo u roku 30 dana od dana obustave kao i ponovnom početku obavljanja obrta najkasnije u roku 7 dana po isteku vremena obustave. Ova izvješća nadležni županijski ured upisuje u obrtnički registar.
Trgovac pojedinac je fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u trgovačkom registru kao trgovac pojedinac.
Upis u trgovački registar može tražiti onaj obrtnik čiji je godišnji prihod veći od 250.000 EUR izražen u kunama.
U trgovački registar mora se upisati samo onaj obrtnik čiji godišnji prihod prelazi protuvrijednost 2.000.000 EUR.
Obrtnik čiji je prihod veći od spomenute protuvrijednosti dužan je zatražiti upis u trgovački registar u roku 60 dana nakon podnošenja godišnjih financijskih izvještaja kojima je iskazan takav prihod.
Prijava za upis u trgovački registar mora sadržavati i tvrtku, sjedište i predmet te naziv registra i broj pod kojim je fizička osoba upisana kao obrtnik.
Prijavi se prilaže:
1) izvod iz obrtnog registra
2) godišnje financijsko izviješće kojim se dokazuje ostvaren godišnji prihod
Svojstvo trgovca pojedinca stječe se upisom u trgovački registar, a gubi se brisanjem iz trgovačkog registra do kojeg može doći:
a) na temelju prijave koju podnese trgovac pojedinac kada za njega više ne postoji obaveza da bude upisan u trgovački registar (god. prihod manji od 2.000.000 EUR)
b) po službenoj dužnosti tj. odlukom registarskog suda o brisanju iz trgovačkog registra trgovca pojedinca kad on više ne ispunjava uvjete za upis.
Ciljevi osnivanja zajedničkih radnji ostvarivi su primjenom Zakona o obveznim odnosima, točnije odredbama o ortakluku. Prema Zakonu o obveznim odnosima ortakluk je: “Zajednica osoba i dobara u kojoj se dvije ili više osoba uzajamno obvezuju uložiti svoj rad i / ili imovinu radi postizanja zajedničkog cilja. Radi obavljanja gospodarskih djelatnosti dvije ili više fizičkih osoba mogu zajednički obavljati obrt. Međusobni odnosi tih osoba uređuju se obvezno pisanim ugovorom.
Na takav ugovor primjenjuju se propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortakluku.
Takav obrt posluje pod zajedničkom tvrtkom. Radi obavljanja gospodarske djelatnosti jedna fizička osoba može obavljati više zajedničkih obrta. Fizičke osobe mogu zajednički obavljati obrt ako pri upisu u obrtni registar nadležnom županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba, prilože ugovor pisani ugovor o ortakluku (ortak, ortački ugovor). Fizičke osobe mogu zajednički obavljati i vezane obrte, ako jedna osoba ispunjava uvjete za vezani obrt.
Ako fizička osoba pristupi u obrt ili istupi iz zajedničkog obrta, obavljanje obrta se nastavlja. Istupanje fizičke osobe iz zajedničkog obrta i pristupanje novih fizičkih osoba prijavljuje se nadležnom županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba, koji te promjene upisuje u obrtni registar.
Obrt prestaje:
1). odjavom
2). po sili zakona
Prestanak obrta odjavom utvrđuje se danom navedenim u odjavi.
Razlozi prestanka obrta po sili zakona taksativno su navedeni u Zakonu o obrtu;
Članak 43.
Obrt prestaje po sili zakona:
Nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba rješenjem utvrđuje prestanak obrta po sili zakona i po pravomoćnosti rješenja briše obrt iz registra.
Davorin Vezmarović, dipl. oec. - komorski tajnik
Martina Bogat, dipl. oec. - stručni suradnik za obrazovanje
Jasna Trupac - voditelj knjigovodstva i obrtnog registra
Marina Šarić - administrator
Uredovno vrijeme: ponedjeljak - petak 07:30 - 15:30 sati
Odvjetnički ured:
Pisarnica u Bjelovaru, tel/fax: 043/241-451,
e-mail: odvjetnicki.ured.doneski@bj.t-com.hr
Pisarnica u Garešnici, tel: 043/531-794, fax: 043/445-342,
e-mail: zoudoneski@hi.t-com.hr
Pisarnica u Daruvaru, tel/: 043/440-582,
e-mail: doneski.jovan.odvj.ured@bj.t-com.hr
Pisarnica u Pakracu, tel/fax: 034/511-027,
e-mail: zou.doneskilackovicbabic@po.t-com.hr
PREDSJEDNIK OBRTNIČKE KOMORE |
||
| FRANJO PAL | BULINAC | STROJOBRAVAR |
POTPREDSJEDNIK OBRTNIČKE KOMORE |
||
| JOSIP RENIĆ | BJELOVAR | STROJARSKI TEHNIČAR |
ČLANOVI SKUPŠTINE |
||
| DRAGUTIN PUZAK | BJELOVAR | PROIZVODNI-DRVO |
| JASNA KRAMARIĆ | BJELOVAR | TRGOVCI |
| DAVOR VEDRIŠ | BJELOVAR | PROIZVODNI-METAL |
| DRAGUTIN PUZAK | BJELOVAR | PROIZVODNI - DRVO |
| JASNA KRAMARIĆ | BJELOVAR | TRGOVCI |
| DAVOR VEDRIŠ | BJELOVAR | PROIZVODNI - METAL |
| SANKO ŠUMBERA | BJELOVAR | GRADITELJSTVO |
| HRVOJE SELAK | BJELOVAR | POLJODJELSTVO |
| JADRANKA GLUHAKOVIĆ | BJELOVAR | USLUŽNA DJELATNOST |
| DEJAN ZOZOLI | BJELOVAR | AUTOPRIJEVOZNICI |
| MIRJANA KAPITAN-BOŽIČEVIĆ | BJELOVAR | TRGOVINA NA MALO CVIJEĆEM |
| LJILJANA PAVLINIĆ | BJELOVAR | FRIZERI |
| KRUNOSLAV SUBOTIČANEC | BJELOVAR | UGOSTITELJI |
| DRAGO DIJANIĆ | ČAZMA | PROIZVODNI - METAL |
| VLADO HRASTOVEC | ČAZMA | USLUŽNA DJELATNOST |
| ISAK HASANIĆ | DARUVAR | PROIZVODNI - METAL |
| JOSIP KRAJCER | SIRAČ | AUTOPRIJEVOZNICI |
| ŽELJKO JUKIĆ | DARUVAR | USLUŽNI - GRADITELJSTVO |
| KRISTINA FUREŠ | DARUVAR | FRIZERI |
| DAVOR HEROUT | VELIKI ZDENCI | AUTOPRIJEVOZNICI |
| ZVONKO ČRETNI | GRUBIŠNO POLJE | PROIZVODNI - DRVO |
| KATA KAPELAC | GAREŠNICA | UGOSTITELJI |
| ČEDOMIR MATOVINA | GAREŠNICA | PROIZVODNI - DRVO |
| ŽELJKO BUDJINA | LADISLAV | PROIZVODNI - METAL |
HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA
MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA
KOMPETENCIJAMA I PARTNERSTVOM PROTIV DUGOTRAJNE NEZAPOSLENOSTI
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE
OBRTNI REGISTAR (MINGORP)
ZAKONI REPUBLIKE HRVATSKE
AUTO KARTA HRVATSKE
GRAD BJELOVAR
SUDSKI REGISTAR
NARODNE NOVINE
BJELOVARSKO BILOGORSKA ŽUPANIJA
POSLOVNI PARK BJELOVAR
GRAD DARUVAR
GRAD ČAZMA
GRAD GAREŠNICA
GRAD GRUBIŠNO POLJE
HAMAG
RRA