36. Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a
36. Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a
Od 03.-05. studenog 2024. godine održan je u Opatiji 36. Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a.
Više stotina ugostitelja iz svih krajeva Hrvatske okupili su se na stručnom skupu Hrvatske obrtničke komore, 36. Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika, s kojeg su već tradicionalno uputili zahtjeve za unapređenje struke ministarstvima i tijelima lokalne i regionalne samouprave, osobito u kontekstu brojnih zakonskih novosti.
Kongres je u ime pokrovitelja Ministarstva turizma i sporta otvorio ministar Tonči Glavina koji je tom prilikom naglasio kako je cilj svih zakonskih novosti prevenirati pad hrvatskog turizma i osigurati njegovu održivost, uz naglasak na važnost ugostitelja i turističkih djelatnika za očuvanje i razvoj hrvatskog turizma, ali i važnost cijene usluge.
Ugostitelji i turistički djelatnici su tražili pojašnjenja novih zakonskih propisa u kontekstu prijedloga novih izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti te novih odredbi Zakona o turizma. Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil istaknuo je glavne probleme, ali i njihova rješenja u ime 11.792 obrta u Cehu ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a. Jedan od prvih zahtjeva upućenih s Kongresa, a koje je okupljenima predstavio predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore Hrvoje Margan je:
(1) planovi upravljanja destinacijama predviđeni Zakonom o turizmu, a koji između ostalog uključuju i moguća ograničenja broja i vrste ugostiteljskih objekata na pojedinom području moraju se definirati u konzultaciji s predstavnicima cehova ugostitelja;
(2) uzimajući u obzir najavljene izmjene poreznih propisa, ali i onih koji su već na snazi, a koji povećavaju prihode središnje države i jedinice lokalne samouprave, smatramo da su stvoreni preduvjeti za ukidanje poreza na potrošnju koji i izjednačavanje PDV-a na 13% za sve usluge u ugostiteljstvu;
(3) stalni rast interesa za ugostiteljska zanimanja mora pratiti i porast kvota za upis u strukovne škole, ali i kontinuirano usklađivanje programa obrazovanja s novim tehnologijama i kompetencijama;
(4) u kontekstu pružanja dodatnih prilika za rad i aktivacije postojećih potencijala radne snage, nužno je donijeti zakonska rješenja kojima će se omogućiti fleksibilnije zapošljavanje radnika u razdobljima povećane potrebe (svadbe, svečanosti i sl.), po uzoru na rješenja koja postoje u nekim drugim sektorima (poljoprivreda);
(5) podržavamo odredbe sadržane u Prijedlogu izmjena i dopuna novog Zakona o strancima (izdavanje radne dozvole za rad na 3 godine, produljenje važenja dozvole za boravak, rad na devet mjeseci za sezonski rad) i tražimo da navedeni Zakon stupi u primjenu što prije;
(6) za iskorištavanje punih potencijala i dostizanje ciljeva zelene i digitalne tranzicije u sektoru, tražimo kontinuirano provođenje programa financiranja, a koji će posebno voditi računa o uključivanju svih vrsta ugostitelja, neovisno o njihovoj veličini i vrsti registracije.
Okupljanje na kongresu bila je prigoda i da se zaslužnim obrtnicima dodijele priznanja Hrvatske obrtničke komore za iznimne zasluge u obrtništvu i doprinos u promicanju ugostiteljsko turističke struke. Jednu od nagrada među obrtnicima, primila je i članica Udruženja obrtnika Bjelovar, Obrtmičke komore Bjelovarsko-bilogorske je Gordana Halauš iz Bjelovara.
Na kongresu ugostitelja bili su i predstavnici ugostitelja Obrtničke komore Bjelovarsko-bilogorske županije Damir Pavec, Srečko Koljić i Marina Ivanko.