Zakon o trgovini 21. veljače 2014. godine.

- Ukoliko nadzorno tijelo utvrdi prekršaj pojedinog propisa, primjerice prodaju pojedinog/pojedinih proizvoda ispod nabavne cijene ili trgovac prodaje robu za koju u trenutku inspekcijskog nadzora u trgovini nema potrebnu dokumentaciju, neće se više pristupiti zatvaranju i pečaćenju trgovine, već će se zabraniti prodaja onih proizvoda za koje je utvrđena povreda propisa. U slučaju povreda odredbi Zakona o trgovini neće se više raditi o kaznenoj odgovornosti već samo o prekršajnoj odgovornosti. Novčane kazne i dalje su propisane prema težini povrede, no ipak su nešto smanjene te se kreću od 1.000,00 do 300.000,00 kuna, ovisno o vrsti prekršaja i odgovornoj osobi. Ova mjera propisana je novim člankom 68. stavkom 5. Zakona, koji kaže da se iznimno zabrana obavljanja djelatnosti trgovine, u zakonom predviđenim slučajevima, neće provesti pečaćenjem ili na drugi pogodan način ako trgovac najkasnije u roku pet radnih dana od dana donošenja rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti trgovine nadležnom inspektoru dostavi dokaze da su utvrđeni nedostaci otklonjeni, kao i o izvršenoj uplati novčanog iznosa od 30.000,00 kuna u državni proračun. Ako je pak mjera pečaćenja objekta izvršena, može se rješenjem obustaviti te se zapečaćeni prodajni objekt, oprema i sredstva mogu otpečatiti i prije isteka roka od 30 dana ako se dostavi dokaz o otklanjanju utvrđenih nedostataka i dokaz o uplati 30.000,00 kuna u državni proračun.
– Novim člankom 68. Zakona prvi puta se propisuju slučajevi u kojima će nadležni inspektor zabraniti pravnoj ili fizičkoj osobi obavljanje djelatnosti trgovine usmenim rješenjem, i to kada je to potrebno radi poduzimanja hitnih mjera radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi sukladno odredbi članka 97. Stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku. Na ovaj je način trgovcima omogućeno da obavljaju djelatnost trgovine do donošenja rješenja, što do sada nije bio slučaj budući da je bilo propisano donošenje usmenog rješenja za sve povrede nabrojane u članku 68. Stavak 1. Zakona o trgovini, na temelju čega se ostvarivalo i istovremeno pečaćenje objekta.
– Važno je napomenuti i kako dosadašnji nedostatak koji se odnosio na isticanje radnog vremena ili na nepridržavanje istaknutog radnog vremena, više ne predstavlja razlog za izricanje mjere zabrane obavljanja djelatnosti, budući da je utvrđeno da se radi o lakšoj povredi propisa. Novim Zakonom obveza isticanja radnog vremena odnosi se na svaki prodajni objekt, a ne samo na „prodavaonicu“ kao što je to bilo prije. Trgovci samostalno određuju radno vrijeme, vodeći brigu o potrebama kupca, broj zaposlenih radnika i poštivanju njihovih prava. Trgovac je dužan na ulazu u prodajni objekt jasno i vidljivo istaknuti radno vrijeme i pridržavati ga se.
– Osobe koje su zaposlene u trgovačkom društvu ili obrtu registriranom za obavljanje djelatnosti trgovine na radnom mjestu prodavača ili trgovačkog poslovođe, moraju imati najmanje završeno srednje obrazovanje u trogodišnjem trajanju neovisno o zanimanju.
– Trgovina na veliko u tranzitu više se ne smatra oblikom trgovine na veliko.
– Direktna prodaja uređuje se odredbama Zakona o zaštiti potrošača, a ne više odredbama Zakona o trgovini.
– Posjedovanje robe komercijalnog karaktera na mjestima koja su određena kao tržnice, mjestima prigodne prodaje (sajmovi, izložbe, gospodarske priredbe…) i na drugim mjestima na kojima se realno odvija trgovina (javne-prometne) površine smatra se

obavljanjem trgovine, a ne kao što je to do donošenja Zakona bio slučaj samo ako se robom zaista i trguje.- S obzirom da je u praksi vrlo česta pojava da se pod „prigodnom prodajom“ smatra prodaja koja se obavlja tijekom većeg dijela kalendarske godine ili čak i tijekom cijele kalendarske godine, željelo se odrediti trajanje ove vrste prodaje kao i uvjeti i svrha takve prodaje. Stoga je propisano da se „prigodnom prodajom“ smatra prodaja organizirana u sklopu održavanja sajmova, priredaba i izložbi, a dozvoljena je prodaja samo proizvoda i robe koji su predmet i svrha organiziranja spomenutih manifestacija te može trajati
najduže do 60 dana u tijeku jedne kalendarske godine, neovisno o vremenu održavanja manifestacije.
– Bitna je novost u Zakonu o trgovini da se nositelju odnosno članu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva dopušta prodaja vlastitih proizvoda na malo izvan prodavaonica i na štandovima i klupama unutar trgovačkih centara, ustanova i slično, te putem prodaje na daljinu uz poštivanje propisa vezanih uz prodaju hrane. Također se uvodi i prekršajna odgovornost za nositelja, odnosno člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ako obavlja djelatnost trgovine bez rješenja nadležnog tijela (mjesno nadležnog ureda državne uprave u županiji odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba).
– Kako bi se onemogućile zlouporabe i omogućila pravilna i zakonita provedba inspekcijskih poslova, izmijenjena je odredba članka 16. Stavka 2 Zakona koja je onemogućavala nadležnom inspektoru da u trenutku nadzora u prodajnom objektu u zapisniku utvrdi činjenično stanje o porijeklu robe koja je izložena na prodaju jer je trgovac imao mogućnost da u roku od 24 sata dostavi tražene podatke. U skladu s novim
odredbama, trgovac mora uvijek i u svako doba u prodajnom objektu imati isprave koje sadrže podatke o stanju robe iz kojih se može spoznati nastali poslovni događaj.
– Za nastavak obavljanja trgovine u istom prodajnom objektu koji ima rješenje o ispunjavanju minimalnih tehničkih uvjeta, bez obzira na protek vremena od izdavanja