ZAKON O GRADNJI

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje projektiranje, građenje, uporaba i uklanjanje građevine, tehnička svojstva, uporabljivost i promet građevnih proizvoda, ustrojstvo građevinske inspekcije, određuju se bitni zahtjevi i drugi uvjeti za građevinu, uređuje se provedba upravnih i drugih postupaka te prava i obveze tijela državne uprave, pravnih i fizičkih osoba s tim u vezi.

Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na projektiranje, gra­đenje i uklanjanje rudarskih objekata i postrojenja određenih posebnim zakonom.

Članak 2.

Projektiranje, građenje, uporaba i uklanjanje građevine, promet i dokazivanje uporabljivosti građevnih proizvoda, te izdavanje akata s tim u vezi, obavlja se prema odredbama ovoga Zakona, i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te prema odredbama posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, hrvatskih norma i pravila struke, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Projektiranjem, građenjem, uporabom i uklanjanjem gra­đevine ne smiju se ugroziti život i zdravlje ljudi, okoliš, priroda, druge građevine i stvari, niti stabilnost tla na okolnom zemljištu.

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na građenje nove građevine na odgovarajući se način primjenjuju na rekonstrukciju, adaptaciju, održavanje i uklanjanje građevine, ako ovim Zakonom ili drugim propisom donesenim u skladu s ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Članak 3.

Na postupovna pitanja u postupcima prema ovom Zakonu koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

Na pitanja glede građevnih proizvoda koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe posebnog zakona kojim se uređuje opća sigurnost proizvoda i opći tehnički zahtjevi za proizvode.

Za određene vojne građevine, građevine od posebnog zna­čenja za obranu Republike Hrvatske ili za druge građevine, kada je to potrebno u postupcima koji se vode prema ovom Zakonu, posebnim zakonom propisat će se posebne mjere radi zaštite tajnih podataka.

Sve potvrde, mišljenja, suglasnosti i drugi akti tijela državne uprave te pravnih i fizičkih osoba s javnim ovlastima, čija je obveza pribavljanja, odnosno izdavanja propisana ili posebnim zakonom u vezi s postupkom uređenim ovim Zakonom, moraju se izdati u roku od trideset dana od dana primitka pismena kojim se pozivaju da takvu potvrdu, mišljenje, suglasnost ili drugi akt izdaju. Ako navedeno tijelo, odnosno osoba ne izda ili ne odbije izdati zatraženu potvrdu, mišljenje odnosno drugi akt, smatra se da je potvrda, mišljenje, suglasnost, odnosno drugi akt izdana bez primjedbi, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

Članak 4.

Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:

– projektiranje jest izrada projekata čija je obveza izrade propisana ovim Zakonom,

– građenje jest izvođenje radova (pripremnih radova, zemljanih radova, radova na izradi građevinskih konstrukcija, građevinsko-instalaterskih radova, građevinsko-završnih radova, radova na ugradnji građevnih proizvoda, ugradnji postrojenja ili opreme, te drugih radova) radi podizanja nove građevine, rekonstrukcije, adaptacije i održavanja uporabljive građevine ili radi promjene stanja u prostoru,

– rekonstrukcija jest izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu i kojima se mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.),

– adaptacija jest sanacija i svako drugo izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu, ali kojim se radovima ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena,

– održavanje jest izvođenje radova radi očuvanja bitnih zahtjeva za građevinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je građevina izgrađena,

– građevina jest sve što je nastalo građenjem i povezano je s tlom, a sastoji se od građevnog sklopa ili građevnog sklopa i ugrađenog postrojenja odnosno opreme koji zajedno čine tehničko-tehnološku cjelinu, kao i samostalna postrojenja povezana s tlom, te objekti povezani s tlom koji nisu nastali građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora,

– složena građevina jest skup međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina,

– obiteljska kuća jest građevina stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s najviše dva stana, koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže namijenjene stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m2, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i slično) ako se grade na istoj građevnoj čestici. Nadzemnom etažom smatra se i tavanska etaža namijenjena stanovanju,

– jednostavna građevina jest ona koja sadrži jednostavnu nosivu konstrukciju i za koju je nužna samo provjera ispunjavanja bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti,

– privremena građevina jest građevina izgrađena za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja, za potrebe održavanja sajmova, javnih manifestacija i slično,

– građevni sklop jest skup svrhovito povezanih građevnih proizvoda uključujući i građevinske instalacije i opremu koja nije izravno povezana s tehnološkim procesom,

– građevni proizvod jest bilo koja stvar koja je proizvedena, izdvojena ili na drugi način dobivena, neovisno o stupnju prerade, a namijenjena je za građenje,

– tehnička specifikacija jest norma na koju upućuje tehnički propis, te tehničko dopuštenje,

– postrojenje jest skup svrhovito povezane opreme koja služi obavljanju tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina,

– oprema jesu pojedinačni uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugrađeni u građevinu i služe tehnološkom ili drugom procesu kojemu je namijenjena građevina,

– ugradnja jest postupak kojim se građevni proizvodi, instalacije, oprema ili postrojenja povezuju i postaju sastavnim dijelom građevine, te se bez izvođenja radova ili utjecaja na bitne zahtjeve za građevinu ne mogu ukloniti iz građevine,

– pripremni radovi jesu građenje privremenih građevina i izvođenje drugih radova radi organizacije i uređenje gradilišta, te omogućavanje primjene odgovarajuće tehnologije građenja,

– gradilište jest prostor, uključujući i privremeno zauzeti prostor, na kojemu se gradi, rekonstruira, adaptira, izvode radovi na održavanju ili uklanjanja građevina, kao i prostor potreban za omogućavanje primjene odgovarajuće tehnologije građenja,

– uklanjanje građevine ili njezina dijela jest izvođenje radova kojima se ruši ili rastavlja građevina ili njezin dio, radi njenog uklanjanja s mjesta gdje se nalazi, a koje izvođenje radova uključuje i zbrinjavanje zatečenog otpada u građevini i na građevnoj čestici, građevinskog materijala i otpada nastalog rušenjem, odnosno rastavljanjem građevine, te dovođenje građevinske čestice odnosno zemljišta na kojemu se je nalazila građevina u uredno stanje,

– uporabljiva građevina jest ona građevina za koju je izdana uporabna dozvola, građevina za koju se ne izdaje uporabna dozvola ako je izgrađena na temelju i u skladu s potvrđenim glav­nim projektom ili drugim odgovarajućim aktom tijela državne vlasti i svaka druga građevina koja je prema ovom Zakonu s njom izjednačena,

– lokacijski uvjeti su uvjeti određeni lokacijskom dozvolom, izvodom iz prostornog plana ili na drugi način u skladu s kojima se prema posebnom zakonu provode zahvati u prostoru.

Članak 5.

Upravne poslove te normativne i stručno-analitičke poslove u vezi s uporabljivošću građevnih proizvoda i dokazivanja sukladnosti građevine, obavlja Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) Uprava za graditeljstvo.

II. BITNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU, DRUGI UVJETI ZA GRAĐEVINU I TEHNIČKA SVOJSTVA GRAĐEVNIH PROIZVODA

Članak 6.

Svaka građevina ovisno o svojoj namjeni tijekom svog trajanja, mora ispunjavati bitne zahtjeve za građevinu i druge uvjete propisane ovim Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, lokacijskim uvjetima određenim prema posebnom zakonu, te drugim uvjetima propisanim posebnim propisima koji su od utjecaja na bitne zahtjeve za građevinu.

Bitni zahtjevi za građevinu odnose se na mehaničku otpornost i stabilnost, zaštitu od požara, higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša, sigurnost u korištenju, zaštitu od buke te uštedu energije i toplinsku zaštitu.

Građevinsko-tehničke uvjete za građenje i uporabu gra­đevnih proizvoda koji se smatraju povoljnijim za okoliš i za koje je radi toga prema posebnom propisu predviđena mogućnost smanjenja prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske odprometa roba i usluga propisuje ministar nadležan za zaštitu okoliša i prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom.

MehaniČka otpornost i stabilnost

Članak 7.

Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da tijekom građenja i uporabe predvidiva djelovanja ne prouzroče:

– rušenje građevine ili njezina dijela,

– deformacije nedopuštena stupnja,

– oštećenja građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije,

– nerazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.

ZaŠtita od poŽara

Članak 8.

Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da se u slučaju požara:

– očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđena posebnim propisom,

– spriječi širenje vatre i dima unutar građevine,

– spriječi širenje vatre na susjedne građevine,

– omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje,

– omogući zaštita spašavatelja.

Higijena, zdravlje i zaŠtita okoliŠa

Članak 9.

Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da ne ugrožava higijenu i zdravlje ljudi, radni i životni okoliš, posebice zbog:

– oslobađanja opasnih plinova, para i drugih štetnih tvari (onečišćenje zraka i sl.),

– opasnih zračenja,

– onečišćenja voda i tla,

– neodgovarajućeg odvođenja otpadnih voda, dima, plinova te tekućeg otpada,

– nepropisnog postupanja s krutim otpadom,

– sakupljanja vlage u dijelovima građevine ili na površinama unutar građevine.

Građevne proizvode i opremu mora se u građenju izabrati, izvesti, ugraditi ili povezati, preinačiti i održavati tako da zbog kemijskih, fizikalnih ili drugih utjecaja ne može doći do opasnosti, smetnji, šteta ili nedopustivih oštećenja tijekom uporabe građevine.

Sigurnost u koriŠtenju

Članak 10.

Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da se tijekom njezine uporabe izbjegnu moguće ozljede korisnika građevine koje mogu nastati od poskliznuća, pada, sudara, opeklina, električnog udara i eksplozije.

ZaŠtita od buke

Članak 11.

Građevina mora biti projektirana i izgrađena na način da zvuk što ga zamjećuju osobe koje borave u građevini ili u njezinoj blizini bude na takvoj razini da ne ugrožava zdravlje te da osigurava noćni mir i zadovoljavajuće uvjete za odmor i rad.

UŠteda energije i toplinska zaŠtita

Članak 12.

Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da, u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovoga korištenja bude jednaka propisanoj razini ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti.

Odstupanje od bitnih zahtjeva za graĐevinu

Članak 13.

U slučaju rekonstrukcije ili adaptacije pojedinačne građevine upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, odnosno građevine u kojoj se osobama smanjene pokretljivosti osigurava nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad može se odstupiti od nekih bitnih zahtjeva za građevinu uz pribavljenu suglasnost Ministarstva.

Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka može se izdati na prijedlog investitora, po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva kulture za građevinu upisanu u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, odnosno Ministarstva rada i socijalne skrbi u slučaju rekonstrukcije ili adaptacije građevine u kojoj se osobama smanjene pokretljivosti osigurava nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad, te drugih tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima određenih posebnim zakonima.

Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka neće se izdati ako tehničkim rješenjem građevine ili drugom mjerom nije na pouzdani način u zadovoljavajućoj mjeri nadomješteno odstupanje od bitnog zahtjeva za građevinu.

Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka nije upravni akt.

Nesmetan pristup i kretanje u graĐevini

Članak 14.

Građevine javne i poslovne namjene moraju biti projektirane i izgrađene tako da je osobama smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad.

Građevine stambene i stambeno-poslovne namjene s deset i više stanova moraju biti projektirane i izgrađene tako da je moguća njihova jednostavna prilagodba za pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti u najmanje jednom stanu na svakih deset stanova.

Uvjete i način nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama smanjene pokretljivosti u građevinama iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete i način jednostavne prilagodbe građevina iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: ministar) uz suglasnost ministra unutarnjih poslova.

TehniČka svojstva graĐevnih proizvoda

Članak 15.

Tehnička svojstva građevnih proizvoda moraju biti takva da u predviđenom roku trajanja građevine uz propisanu ugradnju sukladno namjeni te građevine, uz propisano, odnosno određeno održavanje podnose sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaja okoline, tako da građevina u koju su ugrađeni ispunjava bitne zahtjeve za građevinu.

TehniČki propisi

Članak 16.

Tehničkim propisima se razrađuju, odnosno propisuju, u skladu s načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva, bitni zahtjevi za građevinu, tehnička svojstva koja moraju imati građevni proizvodi, i drugi tehnički zahtjevi u vezi s građevinama, njihovim građenjem i održavanjem građevine.

Tehničkim propisom kojim se izravno ili upućivanjem na tehničku specifikaciju propisuje tehničko svojstvo, koja mora imati građevni proizvod, propisuje se i način dokazivanja uporabljivosti i radnje koje se provode u postupku ocjenjivanja sukladnosti građevnih proizvoda s tehničkom specifikacijom.

Tehničke propise donosi ministar.

Tehnički propisi objavljuju se u »Narodnim novinama«.

Članak 17.

Ispitivanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu te prethodna istraživanja bitna za projektiranje, građenje ili održavanje građevina, obavljaju ovlaštene pravne osobe.

Ovlaštenje za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka daje i oduzima ministar.

Uvjete za obavljanje poslova ispitivanja i istraživanja iz stavka 1. ovoga članka glede osoba, tehničke opremljenosti, načina i složenosti obavljanja tih poslova, odgovornosti za rezultate ispitivanja, odnosno prethodnih istraživanja, neovisnosti u odnosu na osobe koje sudjeluju u projektiranju, građenju ili održavanju građevine i način dokumentiranja rezultata ispitivanja, odnosno prethodnih istraživanja, sredstva kojima pravna osoba dokazuje ispunjavanje tih uvjeta u postupku davanja ovlaštenja iz stavka 2. ovoga članka te uvjete za produženje i oduzimanje tog ovlaštenja, propisuje ministar pravilnikom.

Uvjeti za obavljanje poslova iz stavka 3. ovoga članka koji se odnose na ispitivanje i istraživanje vezano uz zaštitu od požara propisuju se uz suglasnost ministra unutarnjih poslova.

Članak 18.

Podzakonski propisi čija je obveza donošenja propisana posebnim zakonima, a koji utječu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu ili na drugi način postavljaju uvjete za građenje ili održavanje građevine donose se uz suglasnost ministra.

Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na donošenje dokumenata prostornog uređenja i druge propise s područja prostornog uređenja.

TehniČko dopuŠtenje

Članak 19.

Tehničkim dopuštenjem utvrđuju se tehnička svojstva gra­đevnog proizvoda za koji nije donesen tehnički propis, niti hrvatska norma sukladna načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva, odnosno građevnog proizvoda čija tehnička svojstva znatno odstupaju od svojstava određenih tehničkim propisom ili takvom hrvatskom normom. Osim toga tehničkim dopuštenjem utvrđuje se i način dokazivanja uporabljivosti građevnog proizvoda, te radnje koje se provode u postupku ocjenjivanja sukladnosti tehničkih svojstava građevnog proizvoda.

Odluka o donošenju tehničkog dopuštenja objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Ministarstvo vodi evidenciju donesenih tehničkih dopu­šte­nja.

Članak 20.

Tehničko dopuštenje na prijedlog proizvođača, odnosno uvo­znika građevnog proizvoda donosi ovlaštena pravna osoba nakon ispitivanja tehničkih svojstava građevnog proizvoda koje se provodi prema smjernicama za tehničko dopuštenje ili prvim ispitivanjem tehničkih svojstava proizvoda i utvrđivanjem uporabljivosti tog proizvoda.

Tehničko dopuštenje važi do donošenja odgovarajućega tehničkog propisa ili hrvatske norme sukladne načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva, odnosno do roka na kojeg je izdano, a najduže pet godina od dana objave u »Narodnim novinama«. Na prijedlog proizvođača odnosno uvoznika građevnog proizvoda važenje tehničkog dopuštenja može se jednom produljiti za najduže pet godina.

Tehničko dopuštenje nije upravni akt.

Troškove donošenja tehničkog dopuštenja snosi proizvođač odnosno uvoznik građevnog proizvoda koji je predložio njegovo donošenje.

Članak 21.

Tehničko dopuštenje može se staviti izvan snage ako se utvrdi da građevni proizvod za kojeg je doneseno nema tehnička svojstva koja pod uvjetima iz članka 15. ovoga Zakona osiguravaju da građevina u koju su ugrađeni ispunjava bitne zahtjeve za građevinu.

Odluku o stavljanju izvan snage tehničkog dopuštenja donosi ministar.

Odluka o stavljanju izvan snage tehničkog dopuštenja objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Članak 22.

Ovlaštenje za donošenje tehničkog dopuštenja daje i oduzima ministar.

Uvjete za obavljanje poslova donošenja tehničkog dopuštenja glede osoba, tehničke opremljenosti, načina i složenosti obavljanja tih poslova, odgovornosti za rezultate postupka i poslova u vezi s donošenjem tehničkog dopuštenja, neovisnosti osobito u odnosu na proizvođača, odnosno uvoznika građevnog proizvoda, sadržaj i način izrade smjernica za donošenje tehničkog dopuštenja, metode vrednovanja rezultata i druge zahtjeve vezane uz ispitivanje tehničkih svojstava građevnog proizvoda u postupku donošenja tehničkog dopuštenja, oblik i sadržaj tehničkog dopuštenja, sredstva kojima pravna osoba dokazuje ispunjavanje tih uvjeta u postupku davanja ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka, uvjete za produženje i oduzimanje tog ovlaštenja, te sadržaj i način vođenja evidencije donesenih tehničkih dopuštenja, propisuje ministar pravilnikom.

Strano tehniČko dopuŠtenje

Članak 23.

Europsko tehničko dopuštenje koje donosi članica Europske organizacije za tehnička dopuštenja (EOTA) i nacionalno tehničko dopuštenje koje donosi nacionalno tijelo strane države ovlašteno za donošenje tehničkih dopuštenja (u daljnjem tekstu: strano tehničko dopuštenje) može se primijeniti u Republici Hrvatskoj ako je donijeta odluka o njegovom preuzimanju.

Odluku o preuzimanju stranoga tehničkoga dopuštenja na prijedlog proizvođača, odnosno uvoznika građevnog proizvoda donosi ministar po prethodno pribavljenom mišljenju pravne osobe ovlaštene za donošenje tehničkog dopuštenja.

Odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje pitanje donošenja, važenja, troškova donošenja i stavljanja izvan snage tehničkog dopuštenja, na odgovarajući se način primjenjuju na donošenje odluke iz stavka 2. ovoga članka, odnosno na preuzeto strano tehničko dopuštenje.

Odluka iz stavka 1. ovoga članka nije upravni akt.

III. DOKAZIVANJE UPORABLJIVOSTI I STAVLJANJE U PROMET GRAĐEVNIH PROIZVODA

Članak 24.

Građevni proizvod može se staviti u promet i rabiti za građenje samo ako je dokazana njegova uporabljivost.

Građevni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehnička svojstva sukladna svojstvima određenim normom na koju upućuje tehnički propis, tehničkim dopuštenjem (u daljnjem tekstu: tehničke specifikacije) ili tehničkim propisom.

Uporabljivost građevnog proizvoda dokazuje se certifikatom sukladnosti građevinskog proizvoda ili izjavom o sukladnosti građevinskog proizvoda (u daljnjem tekstu: isprave o sukladnosti), koje se izdaju nakon provedbe odnosno osiguranja provedbe postupka ocjenjivanja sukladnosti tehničkih svojstava proizvoda s tehničkim svojstvima određenim za taj proizvod tehničkom specifikacijom ili tehničkim propisom.

Postupak ocjenjivanja sukladnosti

Članak 25.

Sukladnost građevnog proizvoda s tehničkom specifikacijom, odnosno tehničkim propisom u postupku ocjenjivanja sukladnosti ocjenjuje, odnosno osigurava se provedbom jedne ili više sljedećih radnji:

– početnog ispitivanja tipa građevnog proizvoda od strane proizvođača,

– početnog ispitivanja tipa građevnog proizvoda od strane pravne osobe ovlaštene za ocjenjivanje sukladnosti,

– ispitivanja uzoraka iz proizvodnje prema utvrđenom planu ispitivanja od strane proizvođača ili pravne osobe ovlaštene za ocjenjivanje sukladnosti,

– ispitivanja slučajnih uzoraka uzetih iz proizvodnje iz skupine pripremljene za isporuku, odnosno na tržištu ili na gradilištu iz isporučene skupine od strane pravne osobe ovlaštene za ocjenjivanje sukladnosti,

– stalne unutarnje kontrole proizvodnje koju provodi proi­z­vođač,

– početnog nadzora proizvodnog pogona i početnog nadzora unutarnje kontrole proizvodnje koje provodi pravna osoba ovla­štena za ocjenjivanje sukladnosti,

– stalnog nadzora, procjene i ocjene unutarnje kontrole proizvodnje koju provodi pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti.

Pravne osobe ovlaštene za provedbu radnji ocjenjivanja sukladnosti, o svakoj radnji iz stavka 1. ovoga članka koja je provedena ili se provodi, izdaju dokument i dostavljaju ga pravnoj osobi ovlaštenoj za izdavanje certifikata sukladnosti građevnog proizvoda, proizvođaču, odnosno uvozniku koji je trajno čuvaju.

Pravne osobe ovlaštene za provedbu radnji ocjenjivanja sukladnosti dužne su osobama ovlaštenim za provedbu nadzora glede ispunjavanja uvjeta u vezi uporabljivosti građevnih proizvoda omogućiti uvid u sve radnje i dokumente vezane za dokazivanje sukladnosti građevnih proizvoda.

Članak 26.

Ovlaštenje za provedbu postupka ocjenjivanja sukladnosti, odnosno za provedbu pojedinih radnji koje se provode u tom postupku za pojedine vrste građevnih proizvoda, daje i oduzima ministar.

Uvjete za obavljanje postupaka, odnosno pojedinih radnji ocjenjivanja sukladnosti iz stavka 1. ovoga članka glede osoba, tehničke opremljenosti, načina i složenosti obavljanja tih poslova, odgovornosti za rezultate provedbe tih postupaka, neovisnosti osobito u odnosu na proizvođača, odnosno uvoznika građevnog proizvoda te na osobu koja izdaje ispravu o sukladnosti, metode vrednovanja rezultata i druge zahtjeve vezane uz postupke i radnje ocjenjivanja sukladnosti, sredstva kojima pravna osoba dokazuje ispunjavanje tih uvjeta u postupku davanja ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka te uvjete za produženje i oduzimanje tog ovlaštenja, propisuje ministar pravilnikom.

Isprave o sukladnosti

Članak 27.

Ispravama o sukladnosti potvrđuje se da su provedene, odnosno da se provode propisane radnje u postupku ocjenjivanja sukladnosti, da je u tom postupku utvrđena sukladnost građevnog proizvoda s tehničkom specifikacijom ili tehničkim propisom, te da se proizvod može staviti u promet i rabiti za građenje.

Certifikat sukladnosti građevnog proizvoda izdaje ovlaštena pravna osoba na zahtjev proizvođača, odnosno uvoznika građevnog proizvoda, koji snosi troškove njegova izdavanja.

Certifikat sukladnosti građevnog proizvoda može se izdati samo ako je proizvođač proveo ili provodi radnje iz članka 25. stavka 1. podstavka 3. i 5. ovoga Zakona, te ako je pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti provela ili provodi radnje iz članka 25. stavka 1. podstavka 2., 6. i 7., a po potrebi i podstavka 4. ovoga Zakona, propisane za ocjenjivanje sukladnosti tog proizvoda.

Izjavu o sukladnosti građevnog proizvoda može se izdati samo ako je proizvođač proveo ili provodi radnje iz članka 25. stavka 1. podstavka 1. i 5., a po potrebi i podstavka 3. ovoga Zakona i ako je pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti provela ili provodi radnje iz članka 25. stavka 1. podstavka 6., a po potrebi i podstavka 7. ovoga Zakona, odnosno ako proizvođač provodi radnju iz članka 25. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona i ako je pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti provela radnju iz članka 25. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona, odnosno ako je proizvođač proveo ili provodi radnje iz članka 25. stavka 1. podstavka 1. i 5. ovoga Zakona, propisane za ocjenjivanje sukladnosti tog proizvoda.

Izjavu o sukladnosti građevnog proizvoda izdaje proizvođač, odnosno uvoznik građevnog proizvoda.

Ministarstvo vodi evidenciju izdanih isprava o sukladnosti.

Sadržaj isprava o sukladnosti propisuje ministar pravilnikom.

Članak 28.

Isprava o sukladnosti može se staviti izvan snage ako se utvrdi da nisu bili ispunjeni uvjeti za njeno izdavanje ili ako se utvrdi da su ti uvjeti prestali postojati.

Odluku o stavljanju izvan snage isprave o sukladnosti donosi ministar.

Članak 29.

Ovlaštenje za davanje certifikata sukladnosti građevnog proizvoda daje i oduzima ministar.

Uvjete za obavljanje poslova davanja certifikata sukladnosti glede osoba, tehničke opremljenosti, načina i složenosti obavljanja tih poslova, odgovornosti za davanje certifikata sukladnosti, neovisnosti osobito u odnosu na proizvođača odnosno uvoznika građevnog proizvoda te na osobu koja provodi postupke i radnje ocjenjivanja sukladnosti, sredstva kojima pravna osoba dokazuje ispunjavanje uvjeta u postupku davanja ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka, uvjete za produženje i oduzimanje tog ovlaštenja, sadržaj isprave o sukladnosti, pobliže uvjete za davanje isprave o sukladnosti, te način vođenja i sadržaj evidencije izdanih isprava o sukladnosti, propisuje ministar pravilnikom.

TehniČke upute i znak sukladnosti

Članak 30.

Proizvođač, odnosno uvoznik građevnog proizvoda dužan je prije stavljanja u promet, odnosno ugradnje građevnog proizvoda izraditi tehničke upute koje moraju sadržavati podatke značajne za ugradnju i uporabu građevnog proizvoda. Tehničke upute i podaci moraju biti pisani latiničnim pismom na hrvatskom jeziku tako da su distributeru i korisniku razumljive.

Građevni proizvod za kojeg je izdana isprava o sukladnosti označava se znakom sukladnosti.

Građevni proizvod ne smije se stavljati u promet niti distribuirati bez tehničke upute i znaka sukladnosti.

Distributer građevnog proizvoda dužan je osigurati da tehni­čka svojstva, odnosno uporabljivost građevnog proizvoda tijekom njegove distribucije ostanu nepromijenjena.

Način označavanja i sadržaj oznake građevnih proizvoda te oblik i sadržaj znaka sukladnosti propisuje ministar pravilnikom.

Strane isprave i znakovi o sukladnosti i strani dokumenti o radnjama dokazivanja sukladnosti

Članak 31.

Strana isprava o sukladnosti i znak sukladnosti važe u Republici Hrvatskoj ako je to određeno međunarodnim ugovorom koji obvezuje Republiku Hrvatsku.

Dokumenti o radnjama ocjenjivanja sukladnosti izdani od osobe koja je ovlaštena za provedbu tog ocjenjivanja prema propisima strane države priznaju se u Republici Hrvatskoj ako je između strane osobe koja je izdala takav dokument i pravne osobe ovlaštene za provedbu odgovarajuće radnje ocjenjivanja sukladnosti prema ovom Zakonu sklopljen ugovor o međusobnom priznavanju tih dokumenata i pod uvjetima određenim tim ugovorom, ako je Ministarstvo izdalo suglasnost na taj ugovor.

Dokumenti o radnjama ocjenjivanja sukladnosti koje izdaje strani proizvođač građevnog proizvoda priznaju se u Republici Hrvatskoj ako pravna osoba ovlaštena za izdavanje certifikata sukladnosti građevnog proizvoda potvrdi da su izdani u skladu s tehničkim propisom odnosno tehničkom specifikacijom za određeni proizvod donesenim u skladu s ovim Zakonom.

Sastavni dio potvrde iz stavka 3. ovoga članka je prijevod na hrvatski jezik dokumenata koji se potvrđuju.

IV. SUDIONICI U GRADNJI

Članak 32.

Sudionici u gradnji jesu:

– investitor,

– projektant,

– revident,

– izvođač,

– nadzorni inženjer.

Investitor

Članak 33.

Investitor je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina.

Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora povjeriti osobama koje zadovoljavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti propisane ovim Zakonom, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

Investitor je dužan osigurati stručni nadzor građenja građe­vi­ne ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

Investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja zadovoljava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja propisane ovim Zakonom.

Fizička osoba koja je investitor obiteljske kuće, ili jednostavne građevine za svoje potrebe može jednom u pet godina sama projektirati i obavljati stručni nadzor građenja te obiteljske kuće ako je diplomirani inženjer odgovarajuće struke ili inženjer odgovarajuće struke i ima položeni stručni ispit.

Članak 34.

Ako se tijekom građenja građevine promijeni investitor, o nastaloj promjeni novi investitor mora pisano u roku od petnaest dana od nastale promjene obavijestiti tijelo koje je izdalo građevinsku dozvolu i uz obavijest priložiti dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini, odnosno da je vlasnik građevine za koju je izdana građevinska dozvola.

Projektant

Članak 35.

Projektant je fizička osoba ovlaštena za projektiranje prema posebnom Zakonu i propisima donijetim na temelju toga Zakona.

Projektant je odgovoran da projekti koje izrađuje zadovoljavaju propisane uvjete, a naročito da projektirana građevina ispunjava bitne zahtjeve i druge uvjete za građevinu, te da je projektirana u skladu s lokacijskim uvjetima određenim prema posebnom Zakonu.

Članak 36.

Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata odgovoran je glavni projektant.

Glavni projektant tijekom projektiranja osigurava i koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika.

Glavni projektant može biti istovremeno i projektant odre­đene vrste projekata.

Za građevine i radove za koje je potrebna kontrola projekata, glavni projektant odnosno projektant dijela projekta koji podliježe kontroli može biti osoba iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona koja ima visoku stručnu spremu odgovarajuće struke.

IzvoĐaČ

Članak 37.

Izvođač je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini.

Graditi ili izvoditi pojedine radove na građevini može osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti.

Osoba iz stavka 2. ovoga članka može započeti obavljati djelatnost građenja, odnosno izvođenja pojedinih radova samo ako ima suglasnost Ministarstva.

Suglasnost iz stavka 3. ovoga članka izdaje se po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva koje osniva ministar. Članove povjerenstva imenuje ministar na prijedlog strukovnih udruga. Za članove povjerenstva imenuju se predstavnici Ministarstva i predstavnici strukovnih udruga.

Iznimno, od stavka 2. ovoga članka investitor fizička osoba može sam graditi obiteljsku kuću i pomoćne građevine iz članka 116. točke 4. podstavka 1. ovoga Zakona ako je to za potrebe njegovoga stambenog zbrinjavanja u skladu sa Zakonom o područjima od posebne državne skrbi, odnosno u skladu sa Zakonom o obnovi.

Iznimno od stavka 3. ovoga članka suglasnost nije potrebna za obavljanje poslova građenja obiteljske kuće, za radove i jednostavne građevine iz članka 116. ovoga Zakona kao i za radove i jednostavne građevine iz članka 117. ovoga Zakona.

Protiv suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. U ovom slučaju postupak pred Upravnim sudom Republike Hrvatske je hitan.

Uvjete i mjerila za davanje suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka, odnosno oduzimanja suglasnosti propisuje ministar pravil­nikom uz suglasnost ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo, ministra gospodarstva i ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo, a odnose se na:

– minimalni broj stručnih osoba i njihovu stručnu osposobljenost u rukovođenju radova,

– minimalni broj stručnih osoba i radnika iz struke, te njihovu stručnu osposobljenost za vrstu radova koju obavlja izvođač,

– tehničku i drugu opremljenost za poslove koje obavlja izvođač u odnosu na vrstu djelatnosti ili radove.

Članak 38.

U slučaju izvođenja građevinskih i drugih radova na građevini koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ove radove može izvoditi samo izvođač koji zadovoljava i uvjete propisane posebnim propisom.

Članak 39.

Izvođač je dužan graditi u skladu s građevinskom dozvolom, projektom određenim ovim Zakonom i pri tome:

– radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti za građevinu i lokacijski uvjeti,

– ugrađivati građevne proizvode i opremu u skladu s ovim Zakonom,

– osigurati dokaze o uporabljivosti ugrađenih građevnih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme po posebnom propisu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine bitnim zahtjevima za građevinu i dokaze kvalitete (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) izdane od za to ovlaštenih tijela za koje je ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom određena obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku,

– prilikom građenja povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje zadovoljavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanja poslova,

– sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine, osim za obiteljsku kuću i jednostavnu građevinu.

Članak 40.

Izvođač imenuje inženjera gradilišta odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi građenje odnosno pojedine radove. Inženjer gradilišta odnosno voditelj radova odgovorni su za provedbu članka 39. ovoga Zakona.

Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor određuje jednog od izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.

Glavni inženjer gradilišta odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova, za međusobnu usklađenost provedbe obveza iz članka 39. ovoga Zakona, te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom građenja.

Glavni inženjer gradilišta može biti istovremeno i inženjer gradilišta jednog od izvođača, odnosno voditelj radova za određenu vrstu radova.

Članak 41.

Za glavnog inženjera gradilišta i inženjera gradilišta može se imenovati diplomirani inženjer, odnosno inženjer odgovarajuće struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.

Za voditelja radova određene vrste može se imenovati diplomirani inženjer odgovarajuće struke, odnosno inženjer odgovarajuće struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.

Iznimno od stavka 2. ovoga članka za voditelja radova na obiteljskoj kući i jednostavnoj građevini može se imenovati osoba sa srednjom stručnom spremom odgovarajuće struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.

Za voditelja manje složenih radova određenih suglasnošću Ministarstva iz članka 37. stavka 3. ovoga Zakona može se imenovati osoba koja ima srednju stručnu spremu odgovarajuće struke s najmanje deset godina radnog iskustva u struci i s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.

Članak 42.

Glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta, odnosno voditelj radova za građevine i radove za koje je potrebna kontrola glavnog projekta, mora biti diplomirani inženjer odgovarajuće struke s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona s najmanje pet godina radnog iskustva u struci.

Na gradilištu obiteljske kuće, odgovorna osoba koja vodi građenje, odnosno pojedine radove osim osoba iz članka 38. ovoga Zakona može biti i osoba koja ima srednju stručnu spremu građevinske ili arhitektonske struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.

Na gradilištu jednostavne građevine odgovorna osoba koja vodi građenje odnosno pojedine radove osim osoba iz članka 38. ovoga Zakona može biti i osoba koja ima srednju stručnu spremu odgovarajuće struke s položenim stručnim ispitom iz članka 61. ovoga Zakona.

Nadzorni inŽenjer

Članak 43.

Nadzorni inženjer je fizička osoba ovlaštena za provedbu stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju tog zakona, koji se provodi u ime investitora.

Kada investitor obavljanje stručnog nadzora građenja povjeri pravnoj osobi, nadzornog inženjera imenuje ta pravna osoba, ako nije ugovoreno drukčije.

Nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik pravne osobe koja je izvođač građevine, odnosno radova nad kojima treba provoditi stručni nadzor.

Stručni nadzor nad građenjem građevine, odnosno izvođe­njem pojedinih radova za koje je propisana obveza kontrole projekata može provoditi osoba koja, osim uvjeta propisanih posebnim zakonom i propisima donesenim na temelju tog zakona, ima visoku stručnu spremu odgovarajuće struke.

Članak 44.

U provedbi stručnog nadzora građenja nadzorni inženjer du­žan je:

– nadzirati građenje tako da bude u skladu s građevinskom dozvolom, projektima, ovim Zakonom i posebnim propisima,

– utvrditi je li iskolčenje građevine provela osoba ovlaštena za obavljanje geodetskih poslova i ima li izvođač suglasnost za obavljanje poslova građenja,

– odrediti provedbu kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine putem ovlaštene osobe koja nije sudjelovala u provedbi postupka izdavanja isprava i dokaza iz članka 39. podstavka 3. ovoga Zakona za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku u slučajevima kada je ovim Zakonom, propisom donesenim na temelju ovoga Zakona, posebnim propisom ili projektom određena takva obveza,

– pravodobno upoznati investitora sa svim manjkavostima, odnosno nepravilnostima koje uoči tijekom građenja, a investitora i građevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama,

– sastaviti završno izvješće.

U provedbi stručnog nadzora građenja, kada za to postoji potreba, nadzorni inženjer dužan je odrediti način na koji će se otkloniti nedostatak građenja građevine upisom u građevinski dnevnik u slučaju ako:

– izvođač ne osigura dokumentaciju iz članka 39. podstavka 3. ovoga Zakona na propisani način,

– dokumentacijom iz članka 39. podstavka 3. ovoga Zakona nije dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta sukladno zahtjevima ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, posebnih propisa ili glavnog projekta,

– izvođač, odnosno odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove ovoga Zakona ne zadovoljavaju uvjete iz ovoga Zakona za obavljanje tih djelatnosti,

– iskolčenje građevine nije u skladu s elaboratom o isko­lčenju građevine ili glavnim projektom, odnosno ako iskolčenje građevine nije provela osoba ovlaštena za obavljanje geodetskih poslova,

– se na gradilištu na kojem je prisutno više od jednog izvođača ne provode mjere zaštite sigurnosti i zdravlja prema posebnom propisu.

Članak 45.

Stručni nadzor građenja obiteljske kuće provodi se samo u odnosu na ispunjavanje bitnih zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti te uštede energije i toplinske zaštite.

Stručni nadzor građenja jednostavne građevine provodi se samo u odnosu na ispunjavanje bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti osim u slučaju građenja jednostavne građevine iz članka 116. točke 1. i 4. ovoga Zakona.

Članak 46.

Ako se na određenoj građevini izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega, stručni nadzor može provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke. U tom slučaju investitor ili osoba koju on odredi dužna je imenovati glavnoga nadzornog inženjera.

Glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće.

Za građevine, odnosno radove za koje je potrebna kontrola projekta glavni nadzorni inženjer može biti samo osoba iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakona koja ima visoku stručnu spremu.

Glavni nadzorni inženjer može biti istovremeno i nadzorni inženjer za određenu vrstu radova. Ako jedan nadzorni inženjer provodi nadzor nad više vrsta radova tada on preuzima i odgovornost za svaku vrstu radova prema stavku 1. ovoga članka i odgovornost glavnoga nadzornog inženjera.

Ostatak teksta pogledajte na ovoj adresi:
http://nn.hr/clanci/sluzbeno/2003/2552.htm