Zakon o telekomunikacijama

I. OPĆE ODREDBE

Sadržaj Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje područje telekomunikacija i radij­skih komunikacija, način i uvjeti obavljanja telekomunikacijskih usluga i djelatnosti, prava i obveze davatelja i korisnika telekomunikacijskih usluga, izgradnja, održavanje i uporaba telekomunikacijske infrastrukture i opreme, radijske opreme i telekomunikacijske terminalne opreme, upravljanje radiofrekvencijskim spektrom, adresnim i brojevnim prostorom u Republici Hrvatskoj, elektromagnetska kompatibilnost, zaštita podataka u telekomunikacijama te obavljanje nadzora i kontrole u telekomunikacijama.

Interes Republike Hrvatske

Članak 2.

Izgradnja, održavanje, razvoj i uporaba telekomunikacijske infrastrukture i opreme, upravljanje i uporaba radiofrekvencijskog spektra, adresnog i brojevnog prostora kao prirodno ograničenog općeg dobra, te obavljanje javnih telekomunikacijskih usluga i djelatnosti od interesa su za Republiku Hrvatsku.

Nadležna državna tijela

Članak 3.

(1) Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donosi Strategiju razvoja telekomunikacija i informacijske tehnologije Republike Hrvatske za razdbolje od četiri godine, koja pred­stavlja temeljni dokument kojim se dugoročno uređuje osnovna načela i smjernice razvoja telekomunikacija, informacijske tehnologije, te određuje nacionalni prioritet u planiranju telekomunikacijskih i informatičkih djelatnosti.

(2) Strategiju iz stavka 1. ovoga članka izrađuje ministarstvo nadležno za telekomunikacije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u suradnji s ministarstvom nadležnim za informatičku djelatnost, Uredom za strategiju razvitka i Uredom za internetizaciju Vlade Republike Hrvatske, te Hrvatskom agencijom za telekomunikacije.

(3) U slučaju velikih prirodnih nepogoda te prekida u obav­ljanju osnovnih telekomunikacijskih usluga Vlada Republike Hrvatske će u svrhu osiguranja obavljanja tih usluga ovlastiti Ministarstvo za poduzimanje odgovarajućih mjera.

(4) Ministarstvo predstavlja Republiku Hrvatsku u među­narod­nim telekomunikacijskim organizacijama i institucijama te je odgovorno za provedbu međunarodnih ugovora, sporazuma i konvencija iz područja telekomunikacija. Ministarstvo sudjeluje u radu tijela i stručnih skupina tih međunarodnih organizacija i institucija, a za sudjelovanje u njihovu radu može ovlastiti i Hrvatsku agenciju za telekomunikacije ili druga nadležna tijela.

(5) Ministarstvo obavlja inspekcijski nadzor u području tele­komunikacija u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(6) Ministarstvo obavlja upravni nadzor nad Hrvatskom agencijom za telekomunikacije.

Nadležno regulatorno tijelo

Članak 4.

Republika Hrvatska osniva Hrvatsku agenciju za telekomunikacije koja je nacionalna regulatorna agencija za obavljanje regulatornih i drugih poslova u okviru djelokruga i nadležnosti određenih ovim Zakonom.

Načela i ciljevi regulacije telekomunikacijskog tržišta

Članak 5.

(1) Hrvatska agencija za telekomunikacije će u obavljanju regulatornih poslova, utvrđenih ovim Zakonom, osobito ostvarivati sljedeća načela i ciljeve regulacije:

1. skrbiti o interesima korisnika telekomunikacijskih usluga, uključujući korisnike s invaliditetom i socijalno ugrožene korisnike, i štititi tajnost telekomunikacijskih priopćenja te osobnih podataka i privatnosti korisnika telekomunikacijskih usluga,

2. osigurati visoku razinu zaštite korisnika telekomunikacijskih usluga, osobito u postupcima rješavanja sporova između korisnika i davatelja usluga,

3. promicati dostupnost transparentnih obavijesti o cijenama i uvjetima uporabe javnih telekomunikacijskih usluga,

4. osigurati i promicati djelotvorno i održivo tržišno natjecanje na telekomunikacijskom tržištu, s jednakim moguć­nosti­ma za sve sudionike na tržištu, te poticati djelotvornost ulaganja u telekomunikacijsku infrastrukturu,

5. poticati pristup tržištu novim davateljima usluga te uvođenje novih, inovativnih telekomunikacijskih usluga i tehnologija,

6. osigurati poštovanje načela otvorenog pristupa telekomunikacijskoj mreži i infrastrukturi,

7. onemogućiti zlouporabe nadmoćnog položaja na telekomunikacijskom tržištu,

8. osigurati obavljanje osnovnih (univerzalnih) telekomunikacijskih usluga određene kakvoće na cijelom području Republike Hrvatske, uz pristupačnu cijenu,

9. osigurati djelotvorno upravljanje i nesmetanu uporabu radiofrekvencijskog spektra,

10. osigurati djelotvorno upravljanje i uporabu adresnog i brojevnog prostora,

11. promicati korištenje telekomunikacijskih usluga u državnim i javnim službama,

12. zaštititi potrebe javnog reda, obrane i nacionalne sigurnosti.

(2) U ostvarivanju načela i ciljeva iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska agencija za telekomunikacije dužna je surađivati s tijelom nadležnim za zaštitu tržišnog natjecanja i tijelom nadležnim za zaštitu prava potrošača, u skladu s posebnim zakonima kojima su uređena pitanja zaštite tržišnog natjecanja i zaštite potrošača.

(3) Na sva pitanja u vezi s obavljanjem telekomunikacijskih usluga i djelatnosti pravnih i fizičkih osoba na tržištu, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe posebnog zakona kojim je uređena zaštita tržišnog natjecanja.

Iznimke u primjeni Zakona

Članak 6.

Osim u slučajevima iz članka 95. ovoga Zakona, odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na telekomunikacijsku i radijsku opremu te radijske postaje koje su postavljene i upotrebljavaju se isključivo za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske, policije i sigurnosnih službi Republike Hrvatske, a radijske frekvencije za njihov rad usklađene su sa člankom 76. i 77. ovoga Zakona.

Pojmovi i značenja

Članak 7.

U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. adresa: ukupnost svih elemenata adresiranja koji se upotrebljavaju za određivanje odredišta telekomunikacijske veze,

2. amaterska radijska postaja: radijska postaja koja radi u frekvencijskom području namijenjenom radioamaterskoj službi,

3. brojevi: nizovi znamenaka koji služe za adresiranje u telekomunikacijskim mrežama,

4. davatelj usluga: pravna ili fizička osoba koja pruža javne telekomunikacijske usluge na tržištu koristeći se telekomunikacijskom mrežom,

5. dodjela brojeva i adresa: prenošenje prava na uporabu brojeva i adresa, bez prijenosa vlasništva nad brojevima i adresama,

6. elektromagnetska kompatibilnost (EMC): sposobnost naprave, uređaja ili sustava da djeluje zadovoljavajuće u svojem elektromagnetskom okruženju te ne uzrokuje štetne elektromagnetske smetnje drugoj opremi ili sustavima u tom okruženju,

7. elektronička pošta: bilo koja tekstualna, glasovna, zvučna ili slikovna poruka poslana putem javne telekomunikacijske mreže, koja se može pohraniti u telekomunikacijskoj mreži ili u terminalnoj opremi primatelja poruke sve dok je primatelj ne preuzme,

8. elementi adresiranja: znakovi, slova, znamenke i signali za ciljani odabir odredišta telekomunikacijskih veza,

9. građanska (CB) radijska postaja: radijska postaja koja radi u frekvencijskom području namijenjenom građanima,

10. harmonizirano frekvencijsko područje: frekvencijsko područje koje je u svim ili u većem broju europskih država namijenjeno za uporabu u radijskim sustavima istovjetnih tehničkih značajki (radijska frekvencija, modulacija, snaga i dr.),

11. izdvajanje lokalne petlje: potpuni pristup izdvojenoj lokalnoj petlji i dijeljeni pristup izdvojenoj lokalnoj petlji na način određen odgovarajućim direktivama i drugim propisima Europske unije o izdvajanju lokalne petlje, pri čemu ne dolazi do promjene vlasništva nad lokalnom petljom,

12. javna govorna usluga: javno dostupna usluga prijenosa govora putem javne telekomunikacijske mreže, koja omogućuje međusobno glasovno komuniciranje korisnika usluga,

13. javna telefonska mreža: nepokretna telekomunikacijska mreža koja se koristi za pružanje javno dostupne telefonske usluge i drugih javnih telekomunikacijskih usluga, a podržava prijenos govora, teksta, slika i podataka između krajnjih točaka, te pristup Internetu,

14. javna telekomunikacijska mreža: nepokretna ili pokretna telekomunikacijska mreža koja se upotrebljava za javne telekomunikacije,

15. javne telekomunikacije: tržišno obavljanje javnih telekomunikacijskih usluga,

16. javne telekomunikacijske usluge: telekomunikacijske usluge koje se pružaju bilo kojim fizičkim ili pravnim osobama na tržišnoj osnovi,

17. javno dostupna telefonska usluga: javna telekomunikacijska usluga koja omogućuje uspostavu i primanje unutarnjih i međunarodnih poziva u nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži te uspostavu hitnih poziva prema potrebi. Ova usluga također obuhvaća uslugu službe za korisnike, uslugu telefonskog imenika i pristup javnim telefonskim govornicama,

18. koncesionar: pravna osoba koja je dobila određenu koncesiju i sklopila ugovor o koncesiji prema odredbama ovoga Zakona,

19. korisnik usluga: fizička ili pravna osoba koja se koristi javnim telekomunikacijskim uslugama ili ih zahtijeva,

20. lokalna petlja: fizički vod (žični, svjetlovodni ili radijski) koji povezuje priključnu točku mreže u prostoru pretplatnika s priključkom na glavnom razdjelniku ili na nekom drugom odgovarajućem dijelu javne nepokretne telefonske mreže,

21. međunarodna telekomunikacijska usluga: stavljanje na raspolaganje telekomunikacijskih kapaciteta između telekomunikacijskih središta ili postaja bilo koje prirode, koje su smještene ili pripadaju različitim državama,

22. međusobno povezivanje (interkonekcija): pristup mreži kojim se uspostavlja fizičko i logičko povezivanje telekomunikacijskih mreža kako bi se korisnicima usluga, priključenima na različite mreže, omogućilo izravno i neizravno komuniciranje,

23. mikrovalna veza: telekomunikacijska veza ostvarena putem usmjerenih radijskih komunikacija,

24. ministar: ministar ministarstva nadležnog za telekomunikacije,

25. Ministarstvo: ministarstvo nadležno za telekomunikacije,

26. nepokretna telekomunikacijska mreža: telekomunikacijska mreža koja ne obuhvaća pokretnu telekomunikacijsku mrežu,

27. odabir operatora: usluga koja korisnicima omogućava da odabirom davatelja javnih telekomunikacijskih usluga, koji posreduje u ostvarivanju telekomunikacijske veze, ostvaruju unaprijed odabrane vrste telekomunikacijskih veza u nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži. Odabir može biti unaprijed programiran ili se može ostvariti biranjem predbroja ili primjenom kojeg drugog postupka za takvo preusmjeravanje,

28. operator za međusobno povezivanje: operator koji u skladu s ovim Zakonom ima obvezu ponuditi, odnosno pravo zatražiti međusobno povezivanje između svoje telekomunikacijske mreže i telekomunikacijske mreže drugog operatora,

29. operator: pravna osoba koja na temelju propisa i/ili ugovora raspolaže javnom telekomunikacijskom mrežom ili dijelovima povezanim s tom mrežom,

30. osnovne (univerzalne) telekomunikacijske usluge: najmanji skup telekomunikacijskih usluga određene kakvoće, koje su dostupne po pristupačnoj cijeni svim krajnjim korisnicima u Republici Hrvatskoj, neovisno o tome gdje se oni nalaze,

31. plan adresiranja: ukupnost svih mogućih kombinacija elemenata adresiranja koji se upotrebljavaju za jedinstvenu identifikaciju osoba, računalnih procesa, strojeva, uređaja ili telekomunikacijske opreme što je uključena u postupak ostvarivanja telekomunikacijske veze,

32. plan numeriranja: ukupnost svih mogućih kombinacija elemenata adresiranja uz pomoć znamenaka u svrhu jedinstvene identifikacije osoba, računalnih procesa, strojeva, uređaja ili telekomunikacijske opreme što je uključena u postupak ostvarivanja telekomunikacijske veze,

33. podaci o lokaciji: bilo koji podaci koji se obrađuju u telekomunikacijskoj mreži, a upućuju na prostorni položaj terminalne opreme korisnika javnih telekomunikacijskih usluga,

34. podaci o telekomunikacijskom prometu: bilo koji podaci koji se obrađuju u svrhu komunikacije putem telekomunikacijske mreže ili u svrhu obračuna troškova,

35. područje pokrivanja: zemljopisno područje na kojem je omogućena radijska komunikacija propisane kakvoće,

36. pokretna radijska postaja: radijska postaja koja omogu­ćuje komunikaciju i u uvjetima fizičkog kretanja korisnika te radijske postaje,

37. pokretna telekomunikacijska mreža: telekomunikacijska mreža koja omogućuje uspostavljanje telekomunikacijskih veza i u uvjetima fizičkog kretanja korisnika usluga te mreže,

38. predodabir operatora: usluga koja korisnicima omo­gućava da unaprijed programiranim odabirom davatelja javnih telekomunikacijskih usluga, koji posreduje u ostvarivanju telekomunikacijske veze (koji ima ugovor s korisnikom usluga), ostvaruju unaprijed odabrane vrste telekomunikacijskih veza u nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži, bez biranja predbroja ili koriš­tenjem kojeg drugog postupka za takvo preusmjeravanje,

39. prenosivost broja: mogućnost da pretplatnik, na vlastiti zahtjev, zadrži broj koji mu je bio dodijeljen u telekomunikacijskoj mreži, neovisno o promjeni operatora ili davatelja usluga,

40. pretplatnik: pravna ili fizička osoba koja je sklopila ugovor s davateljem javnih telekomunikacijskih usluga u svrhu korištenja tim uslugama,

41. priključna točka: svi fizički priključci i njihova prik­ljučna tehnička specifikacija koji su dio telekomunikacijske mreže i koji su potrebni za priključenje na tu mrežu i za djelotvorno uspostavljanje telekomunikacijskih veza putem te mreže,

42. pristup mreži: fizičko i logičko povezivanje terminalne i druge opreme na telekomunikacijsku mrežu ili dijelove te mreže, kao i fizičko i logičko povezivanje jedne telekomunikacijske mreže s drugom telekomunikacijskom mrežom ili njezinim dijelovima radi uporabe funkcija te mreže ili radi korištenja uslugama koje se putem nje obavljaju,

43. privatna telekomunikacijska mreža: telekomunikacijska mreža koju za svoje potrebe uspostavlja, održava i koristi fizička ili pravna osoba, a putem koje se ne obavljaju javne telekomunikacijske usluge. Privatna telekomunikacijska mreža može biti povezana s javnom telekomunikacijskom mrežom,

44. privola: slobodno dano i upućeno izričito očitovanje volje korisnika usluga ili pretplatnika kojom on izražava svoju suglasnost s obradom njegovih osobnih podataka u određene svrhe,

45. profesionalni pokretni radio (PMR): dio kopnene pokretne radiokomunikacijske službe koja se temelji na uporabi simpleksnog, poludupleksnog i, u iznimnim slučajevima, dupleksnog rada na terminalnoj razini u svrhu omogućavanja radijskih komunikacija za zatvorene korisničke skupine,

46. radijska mreža: mreža s više od dvije radijske postaje između kojih je omogućena radijska komunikacija,

47. radijska oprema (RE): proizvod ili njegova odgovarajuća komponenta koja omogućuje komunikaciju odašiljanjem ili prijamom radijskih valova uporabom radiofrekvencijskog spektra namijenjenog zemaljskim/satelitskim radijskim komunikacijama,

48. radijska postaja: jedan ili više odašiljača ili prijamnika, ili kombinacija odašiljača i prijamnika, uključujući pripadajuću opremu, koja je potrebna na jednom mjestu za obavljanje radiokomunikacijske službe,

49. radijske komunikacije: telekomunikacije putem radijskih valova,

50. radio: javne telekomunikacije koje odašilju zvuk, glas ili govor i druge signale namijenjene za izravan prijam u javnosti, putem odašiljača na Zemlji ili na satelitu (Sound Broadcasting),

51. radiodifuzijska usluga: radiokomunikacijska usluga koja obuhvaća prijenos, odašiljanje i/ili prijam zvuka, slike i drugih signala namijenjenih za izravan prijam u javnosti, putem odašiljača na Zemlji ili na satelitu. Ova usluga uključuje prijenose zvuka, televizijske prijenose i/ili druge vrste prijenosa,

52. radiofrekvencijski spektar: elektromagnetski valovi radijskih frekvencija u rasponu od 9 kHz do 3000 GHz, koji se šire u prostoru bez umjetnog vođenja,

53. radiokomunikacijska služba: vrsta radijskih komunikacija u skladu s Radijskim propisima (Radio Regulations) Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU),

54. radiokomunikacijska usluga: telekomunikacijska usluga koja obuhvaća prijenos, odašiljanje i/ili prijam radijskih valova za posebne telekomunikacijske svrhe,

55. raspolaganje telekomunikacijskom mrežom: uspostava, upravljanje, nadzor i omogućavanje dostupnosti telekomunikacijske mreže,

56. slobodni radiofrekvencijski spektar: dio radiofrekvencijskog spektra za uporabu kojeg se izdaje samo opća dozvola u skladu s ovim Zakonom,

57. smetnja: djelovanje neželjene energije, uzrokovane jednom ili spojem više emisija, zračenja ili indukcija, na prijam u nekoj telekomunikacijskoj mreži, koje se očituje narušavanjem bilo kojih svojstava te mreže, pogrješnim prikazom ili gubitkom podataka,

58. štetna smetnja: smetnja koja ugrožava rad radionavigacijske službe ili drugih službi sigurnosti, ili ozbiljno umanjuje kakvoću, ometa ili opetovano prekida radiokomunikacijsku službu koja radi u skladu s Radijskim propisima ITU-a,

59. telekomunikacije: prijenos, odašiljanje i prijam svake vrste signala putem telekomunikacijske mreže,

60. telekomunikacijska infrastruktura: temeljne sastavnice telekomunikacijske mreže kao što su zemljište, građevina ili zgrada, pristupni put, električna energija, grijanje, voda, kabelska kanalizacija i drugo,

61. telekomunikacijska mreža: prijenosni vodovi, prijenosna, komutacijska i druga tehnička oprema koja omogućuje prijenos signala između određenih priključnih točaka putem žičnih, svjetlosnih, radijskih ili drugih elektromagnetskih sredstava,

62. telekomunikacijska oprema: oprema kojom se obavljaju telekomunikacije,

63. telekomunikacijska terminalna oprema (TTE): proizvod ili njegova odgovarajuća komponenta koja omogućuje komunikaciju izravno ili neizravno preko neke posredničke opreme prik­ljučene na sučelje javne telekomunikacijske mreže u svrhu prije­nosa, obrade ili prijama priopćenja ili podataka,

64. telekomunikacijska usluga: usluga prijenosa, odašiljanja ili prijama znakova, signala, pisanog teksta, glasa ili govora, slika i zvukova ili priopćenja bilo koje prirode, koja se pruža žičnim, radijskim, svjetlosnim ili drugim elektromagnetskim sustavom, uključujući i omogućavanje uporabe tih sustava, u cijelosti ili djelomično, davanjem u najam, prodajom ili na drugi način,

65. telekomunikacijska veza: uspostavljena veza za prijenos, odašiljanje ili prijam znakova, signala, pisanog teksta, glasa ili govora, slika i zvukova ili priopćenja bilo koje prirode,

66. telekomunikacijski sustav: svaki tehnički sustav sastav­ljen od odgovarajuće opreme, uključujući žični, radijski, svjetlosni ili drugi elektromagnetski sustav, koji omogućuje odašiljanje, prijenos, prespajanje, prijam, upravljanje ili nadzor elektromagnetskih ili svjetlosnih signala što se mogu prepoznati kao poruke ili priopćenja,

67. telekomunikacijski vod: žični, svjetlovodni ili srodni vod između priključnih točaka telekomunikacijske mreže bez funkcije posredovanja (komutacije),

68. televizija: javne telekomunikacije koje odašilju zvuk, sliku i druge signale namijenjene za izravan prijam u javnosti, putem odašiljača na Zemlji ili na satelitu (Television Broadcasting),

69. usluga s dodanom vrijednosti: bilo koja usluga koja zahtijeva obradu podataka o telekomunikacijskom prometu ili podataka o lokaciji izvan opsega nužnog za komunikaciju putem telekomunikacijske mreže ili za obračun troškova,

70. usluge kabelske distribucije: telekomunikacijske usluge prijenosa radijskih i televizijskih programa i s njima povezanih podataka, odašiljanih iz jednog središta korisnicima kabelske distribucijske mreže, putem koje se mogu pružati i druge telekomunikacijske usluge,

71. virtualni pokretni mrežni operator: davatelj usluga koji pruža ili ima pravo pružati telekomunikacijske usluge uz uporabu radiofrekvencijskog spektra, putem pokretne telekomunikacijske mreže operatora, a dodijeljeni su mu odgovarajući brojevi,

72. zajednički antenski sustav: skup tehničke opreme koja služi za izravan prijam radijskih i televizijskih programa i njihovu distribuciju skupini korisnika prijamnika u stambenoj ili poslovnoj zgradi, ili na drugom manjem ograničenom, zemljopisno neprekinutom području, putem vodova za distribuciju radijskih i televizijskih programa (KDS), uz uvjet da se distribucija programa ne obavlja u komercijalne svrhe, odnosno uz bilo kakvu naknadu od korisnika prijamnika.

II. HRVATSKA AGENCIJA ZA TELEKOMUNIKACIJE

Osnivanje Agencije

Članak 8.

(1) Hrvatska agencija za telekomunikacije (u daljnjem tekstu: Agencija) je samostalna, neprofitna i neovisna pravna osoba s javnim ovlastima, koja se upisuje u sudski registar.

(2) Osnivač Agencije je Republika Hrvatska, a osnivačka prava ostvaruju Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske. Agencija za svoj rad odgovara Hrvatskom saboru.

(3) Zabranjen je svaki oblik utjecaja na rad Agencije koji bi mogao dovesti u pitanje njezinu samostalnost i neovisnost.

(4) Rad Agencije je javan.

(5) Sjedište Agencije je u Zagrebu.

(6) Unutarnje ustrojstvo Agencije, opći akti Agencije te druga pitanja od značenja za rad Agencije pobliže se uređuju Statutom Agencije.

Vijeće Agencije

Članak 9.

(1) Agencijom upravlja Vijeće Agencije koje se sastoji od pet članova, koje imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. U postupku predlaganja članova Vijeća Agencije Vlada Republike Hrvatske može prethodno objaviti i javni poziv za predlaganje kandidata za članove Vijeća Agencije.

(2) Članovi Vijeća Agencije imenuju se na razdoblje od pet godina te mogu biti ponovno imenovani. Za početni sastav Vijeća Agencije tri člana imenuju se na vrijeme od pet godina, a dva člana na vrijeme od tri godine.

(3) Predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća Agencije imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske iz reda članova Vijeća, koji se imenuju na vrijeme od pet godina.

(4) Predsjednik Vijeća Agencije predstavlja i zastupa Agenciju, odgovara za zakonitost rada Agencije te obavlja druge poslove određene zakonom i Statutom Agencije. Predsjednik Vijeća Agencije u odnosu na članove Vijeća Agencije i radnike stručne službe Agencije ima prava i obveze određene Statutom Agencije.

(5) Članovi Vijeća Agencije dužnost obnašaju profesionalno.

(6) Članovima Vijeća Agencije mogu se imenovati hrvatski državljani s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, koji imaju visoku stručnu spremu iz područja elektrotehničkih, pravnih i ekonomskih znanosti i najmanje deset godina radnog iskustva u području telekomunikacija, te aktivno poslovno znanje barem jednoga stranog jezika (engleskog, njemačkog ili francuskog), a u svojoj su se struci istaknuli znanstvenim ili stručnim radom, ili svojim javnim djelovanjem, i dostojni su biti članovima Vijeća Agencije.

(7) Članovi Vijeća Agencije i upravitelj Agencije ne mogu biti državni dužnosnici, osobe koje obnašaju dužnost u tijelima političke stranke, niti osobe koje su u radnom odnosu, ostvaruju utjecaj ili obavljaju druge poslove u pravnim osobama na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona, a obavljaju djelatnost u području telekomunikacija, niti mogu biti vlasnici ili suvlasnici ili članovi njihovih uprava, nadzornih odbora ili upravnih vijeća, ili obavljati druge poslove zbog kojih bi moglo doći do sukoba interesa.

(8) Članovi Vijeća Agencije mogu pisati i objavljivati stručne i/ili znanstvene radove te sudjelovati u radu stručnih i/ili znanstvenih skupova.

(9) Članovi Vijeća Agencije obvezni su ponašati se na način da ne umanjuju svoj ugled ili ugled Agencije, te da ne dovode u pitanje svoju samostalnost i neovisnost pri obnašanju svoje dužnosti, te samostalnost i neovisnost Agencije.

(10) Članovi Vijeća Agencije, upravitelj Agencije i radnici stručne službe Agencije obvezni su u obavljanju svojih poslova u okviru ovoga Zakona postupati savjesno i u skladu s pravilima struke, te s moralnim i etičkim načelima.

Razrješenje članova Vijeća Agencije

Članak 10.

(1) Hrvatski sabor će razriješiti dužnosti predsjednika, zamjenika predsjednika, odnosno člana Vijeća Agencije prije isteka razdoblja na koje je imenovan, ako to sam zatraži, a na prijedlog Vlade Republike Hrvatske u sljedećim slučajevima:

1. ako učini težu povredu dužnosti utvrđenu Statutom Agencije,

2. ako nije u mogućnosti uredno obavljati svoju dužnost dulje od šest mjeseci,

3. ako trajno izgubi sposobnost obavljanja dužnosti,

4. ako je pravomoćnom presudom osuđen za kazneno djelo,

5. ako nastupi okolnost iz članka 9. stavka 7. ovoga Zakona.

(2) O postojanju razloga za razrješenje predsjednika, zamje­nika predsjednika, odnosno člana Vijeća Agencije prije isteka razdoblja na koje je imenovan Vijeće Agencije je obvezno izvijestiti Vladu Republike Hrvatske.

(3) Član Vijeća Agencije ne može se godinu dana od dana razrješenja s dužnosti zaposliti u pravnim osobama koncesionara ili davatelja telekomunikacijskih usluga na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona.

(4) Član Vijeća Agencije, nakon razrješenja s dužnosti sve do početka ostvarivanja plaće po drugoj osnovi ili do ostvarivanja prava na mirovinu po općim propisima, a najdulje godinu dana od dana razrješenja s dužnosti, ima pravo na naknadu u visini plaće koju ostvaruje kao član Vijeća Agencije, osim u slučajevima razrješenja iz stavka 1. točke 1., 4. i 5. ovoga člana.

Stručna služba Agencije

Članak 11.

(1) Agencija ima stručnu službu ustrojenu u skladu s općim aktima Agencije, koja obavlja stručne, administrativne i tehničke poslove za potrebe Agencije. Za obavljanje pojedinih stručnih i tehničkih poslova Agencija može, prema potrebi, sklopiti ugovor s domaćim ili stranim pravnim ili fizičkim osobama, u skladu sa Statutom Agencije.

(2) Stručnom službom Agencije rukovodi upravitelj Agencije koji za svoj rad odgovara Vijeću Agencije. Upravitelj Agencije organizira i vodi rad stručne službe Agencije te obavlja druge poslove određene Statutom Agencije. Predsjednik Vijeća Agencije može dio svojih ovlasti, utvrđenih ovim Zakonom i Statutom Agencije, prenijeti na upravitelja Agencije u skladu sa Statutom Agencije.

(3) Upravitelja Agencije imenuje Vijeće Agencije na prijed­log ministra, na razdoblje od četiri godine, nakon kojeg može biti ponovno imenovan. U postupku predlaganja upravitelja Agencije ministar može prethodno objaviti i javni poziv za predlaganje kandidata za upravitelja Agencije.

(4) Upraviteljem Agencije može biti imenovan hrvatski državljanin s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, koji ima visoku stručnu spremu iz područja elektrotehničkih, pravnih ili ekonomskih znanosti i najmanje pet godina radnog iskustva u području telekomunikacija, te aktivno poslovno znanje barem jednoga stranog jezika (engleskog, njemačkog ili francuskog), a u svojoj se struci osobito istaknuo organizacijskim sposobnostima.

(5) Upravitelj Agencije može biti razriješen dužnosti prije isteka razdoblja na koje je imenovan uz uvjete utvrđene Statutom Agencije.

(6) Prava iz radnog odnosa upravitelja Agencije i radnika stručne službe Agencije uredit će se Pravilnikom o radu Agencije, u skladu s općim propisima o radu.

(7) Na ostala pitanja u vezi s osnivanjem i radom Agencije, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama.

Djelokrug i nadležnost Agencije

Članak 12.

(1) U nadležnosti Agencije su sljedeći poslovi:

1. donošenje odluka o davanju i oduzimanju koncesija i dozvola u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,

2. nadzor i regulacija cijena i kakvoće telekomunikacijskih usluga u skladu s odredbama ovoga Zakona,

3. rješavanje sporova između operatora te između operatora i davatelja usluga, u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,

4. rješavanje sporova između davatelja usluga i korisnika usluga, uz posredovanje Vijeća korisnika telekomunikacijskih usluga, u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,

5. donošenje odluka i rješenja u vezi s obavljanjem drugih regulatornih poslova koji su u nadležnosti Agencije u skladu s odredbama ovoga Zakona,

6. upravljanje adresnim i brojevnim prostorom u telekomunikacijama i izrada pripadajućih planova,

7. upravljanje radiofrekvencijskim spektrom, izrada Tablice namjene radiofrekvencijskog spektra i planova dodjele radijskih frekvencija,

8. provedba postupka usklađivanja radijskih frekvencija na domaćoj i međunarodnoj razini te dodjela radijskih frekvencija,

9. kontrola radiofrekvencijskog spektra i poduzimanje mjera zaštite od štetnih smetnji,

10. sklapanje ugovora o koncesiji za frekvenciju za obav­ljanje telekomunikacijskih usluga prema ovom Zakonu, te ugovora o koncesiji za frekvenciju za obavljanje radiodifuzijskih usluga u skladu s odredbama posebnog zakona kojim je uređeno područje elektroničkih medija,

11. predlaganje nacrta podzakonskih propisa koje donosi ministar na temelju odredaba ovoga Zakona,

12. davanje stručnih mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja telekomunikacija i provedbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, na zahtjev zainteresiranih osoba,

13. priređivanje stručnih skupova, javnih savjetovanja te ispitivanja tržišta i javnog mnijenja u vezi s pojedinim pitanjima iz područja telekomunikacija,

14. obavljanje poslova međunarodne suradnje s međunarod­nim telekomunikacijskim organizacijama i institucijama te sudjelovanje u radu njihovih stručnih tijela i radnih skupina, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva,

15. suradnja s inozemnim regulatornim tijelima u telekomunikacijama,

16. obavljanje drugih poslova utvrđenih ovim Zakonom i Statutom Agencije.

(2) Poslovi Agencije iz stavka 1. točke 1. do 9. ovoga članka od posebnog su interesa za Republiku Hrvatsku, a Agencija ih obavlja na temelju javne ovlasti.

(3) Vijeće Agencije donosi odluke u vezi s obavljanjem svih regulatornih poslova iz stavka 1. točke 1. do 5. ovoga članka.

(4) Vijeće Agencije donosi, uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske, Statut Agencije, Pravilnik o radu Agencije, godišnji financijski plan i završni račun Agencije te godišnji program rada i razvoja Agencije.

(5) Vijeće Agencije donosi i druge opće akte te obavlja druge poslove određene ovim Zakonom i Statutom Agencije.

Postupak donošenja i izvršenja odluka Agencije

Članak 13.

(1) Vijeće Agencije donosi odluke većinom glasova svih članova Vijeća Agencije.

(2) U svim postupcima pred Agencijom, koji se pokreću u skladu s odredbama ovoga Zakona, Agencija mora omogućiti svakoj stranci u postupku da se prije donošenja odluke izjasni o činjenicama bitnim za donošenje odluke, te da dostavi svu potrebnu dokumentaciju ili druge dokaze za koje smatra da su od značenja za donošenje odluke.

(3) Odluke Vijeća Agencije su konačne.

(4) Protiv odluka, rješenja i zaključaka Vijeća Agencije nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.

(5) Vijeće Agencije može, na prijedlog stranke u postupku ili po službenoj dužnosti, izmijeniti ili ukinuti svoju odluku. Protiv odluke Vijeća Agencije o izmjeni, odnosno ukidanju odluke nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.

(6) Odluka Vijeća Agencije mora se izvršiti u roku od petnaest dana od dana njezine dostave stranci, osim ako odlukom nije određen kakav drugi rok za izvršenje. Ako stranka u propisanom ili određenom roku ne izvrši odluku, Agencija će provesti postupak izvršenja putem druge osobe ili prisilnim putem, osim u slučaju kad je Vijeće Agencije, na zahtjev stranke, donijelo odluku o privremenoj odgodi izvršenja.

(7) U slučaju nepostupanja prema odluci Vijeća Agencije u roku iz stavka 6. ovoga članka, Agencija može izdati prekršajni nalog u skladu s odredbama Zakona o prekršajima.

(8) Na ostala pitanja u vezi s postupcima pred Agencijom, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

Godišnje izvješće

Članak 14.

(1) Vijeće Agencije podnosi Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske godišnje izvješće o svojem radu te o stanju i ostvarivanju načela i ciljeva regulacije telekomunikacijskog tr­žišta u Republici Hrvatskoj iz članka 5. ovoga Zakona, i to najkasnije do kraja ožujka za prethodnu kalendarsku godinu.

(2) Na zahtjev Hrvatskoga sabora ili Vlade Republike Hrvat­ske Vijeće Agencije obvezno je u primjerenom roku podnijeti izvješće iz stavka 1. ovoga članka i za razdoblje kraće od godine dana.

Dostavljanje podataka i čuvanje službene tajne

Članak 15.

(1) Pravne i fizičke osobe, koje obavljaju telekomunikacijske usluge i djelatnosti prema odredbama ovoga Zakona, obvezne su, na zahtjev Agencije podnesen u svrhu obavljanja poslova iz članka 12. ovoga Zakona, omogućiti pristup i dostaviti Agenciji sve podatke u vezi s obavljanjem tih usluga i djelatnosti, uključujući financijske podatke i podatke s obilježjima tajnosti. Razinu podrobnosti te način i primjereni rok za dostavu podataka određuje Agencija u svojem zahtjevu.

(2) Članovi Vijeća Agencije i radnici stručne službe Agencije obvezni su čuvati podatke iz stavka 1. ovoga članka te druge podatke koje saznaju u vezi s obavljanjem povjerenih poslova iz članka 12. ovoga Zakona, ili na drugi način, osim ako zakonom nije za pojedini slučaj drukčije propisano. Takvi se podaci smatraju službenom tajnom.

(3) Pristup dostavljenim podacima, koje pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka u dogovoru s Agencijom označe kao poslovnom tajnom, imaju članovi Vijeća Agencije i radnici stručne službe Agencije koji su za to ovlašteni u skladu s općim aktom Agencije, kojim se uređuje postupanje s podacima koji se smatraju službenom i poslovnom tajnom, kao i ovlaštene osobe Ministarstva, koje je za to ovlastio ministar.

(4) Obveza čuvanja službene tajne iz stavka 2. ovoga članka prestaje nakon isteka roka od pet godina od dana razrješenja s dužnosti člana Vijeća Agencije, odnosno od dana prestanka radnog odnosa radniku stručne službe Agencije.

Sredstva za obavljanje poslova Agencije

Članak 16.

(1) Sredstva za obavljanje poslova Agencije, u skladu s njezinim godišnjim financijskim planom, osiguravaju se:

1. od dijela naknade za uporabu radijskih frekvencija koji, izražen u postotku, ne može biti manji od 5%,

2. od naknade za uporabu adresa i brojeva,

3. iz iznosa od 0,2% od ukupnog godišnjeg bruto prihoda koji su u prethodnoj godini u obavljanju telekomunikacijskih usluga i djelatnosti ostvarili koncesionari i davatelji telekomunikacijskih usluga iz članka 23. ovoga Zakona, osim koncesionara radiodifuzijskih usluga.

(2) Iznos dijela naknade iz stavka 1. točke 1. ovoga članka i način uplate preostalog dijela te naknade u državni proračun Republike Hrvatske određuje Vlada Republike Hrvatske svojom odlukom na temelju financijskog plana Agencije, najkasnije 30 dana prije završetka tekuće proračunske godine.

(3) Koncesionari i davatelji telekomunikacijskih usluga obvezni su uplaćivati iznos iz stavka 1. točke 1. ovoga članka u korist Agencije svaka tri mjeseca u četiri jednaka obroka, na temelju izdanog računa Agencije.

(4) Iznos i način raspodjele viška sredstava iz stavka 1. ovoga članka, koji čini razlika između ostvarenih prihoda i rashoda Agencije na kraju tekuće proračunske godine, utvrđuje se odlukom koju donosi Vlada Republike Hrvatske u roku od šest mjeseci nakon isteka tekuće proračunske godine.

(5) Agencija odgovara za vlastite obveze cjelokupnom svo­jom imovinom, a Republika Hrvatska solidarno i neograničeno odgovara za obveze Agencije.

(6) Obveze Agencije u prvom se redu podmiruju iz njezine imovine, a tek onda iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

(7) Agencija ne može, bez prethodne suglasnosti Vlade Republike Hrvatske, steći, opteretiti ili otuđiti nekretninu ili drugu imovinu, ili sklopiti drugi pravni posao, ako vrijednost ugovora ili drugoga pravnog posla prelazi iznos utvrđen Statutom Agencije.

III. TELEKOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA

Uvjeti uporabe telekomunikacijske infrastrukture i opreme

Članak 17.

(1) Telekomunikacijska infrastruktura i oprema, namijenjena za uporabu u Republici Hrvatskoj, mora se projektirati, proizvoditi, graditi, održavati i upotrebljavati u skladu s hrvatskim normama, normama Europskog instituta za telekomunikacijske norme (ETSI), normama Europskog odbora za normizaciju / Europskog odbora za elektrotehničku normizaciju (CEN/CENELEC) te odlukama, preporukama i drugim propisima Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU) i Europske konferencije poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT).

(2) Ministar može pravilnicima pobliže propisati tehničke uvjete i uvjete uporabe za određene vrste telekomunikacijske infrastrukture i opreme iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Telekomunikacijska infrastruktura i oprema javnih telekomunikacija mora se projektirati, proizvoditi i graditi na način da telekomunikacijske usluge budu dostupne i osobama s invaliditetom.

(4) Građevna dozvola za telekomunikacijsku infrastrukturu izdaje se prema posebnom zakonu kojim je uređeno građenje, a uz prethodnu prijavu Agenciji.

(5) Prigodom gradnje poslovne građevine ili stambene građevine, namijenjene daljnjoj prodaji, investitor te građevine mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke telekomunikacijske vodove, za kabelsku distribuciju i zajednički antenski sustav, koji su potrebni samo za tu građevinu, prema pripadajućoj tehničkoj i izvedbenoj dokumentaciji, te potpunu telekomunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni građevine, uključujući i vodove za kabelsku distribuciju i zajednički antenski sustav, u skladu s glavnim projektom.

(6) Ako gradnjom stambene, poslovne ili druge građevine dođe do smetnji u prijamu radijskih ili televizijskih programa korisnika usluga kabelske distribucije ili zajedničkog antenskog sustava, investitor te građevine mora, u roku od 60 dana od dana utvrđenja smetnje, o svom trošku osigurati prijam radijskih i televizijskih programa uz jednake uvjete kakvi su postojali prije nastanka smetnji.

Postavljanje, uporaba i održavanje telekomunikacijske infrastrukture i opreme

Članak 18.

(1) Postavljanje i uporaba telekomunikacijske infrastrukture i opreme, namijenjene za spajanje na javnu telekomunikacijsku mrežu ili za obavljanje javnih telekomunikacijskih usluga, mora udovoljavati uvjetima sigurnosti uporabe mreže, cjelovitosti mre­že i povezanosti telekomunikacijskih usluga te uvjetima prik­ljučenja telekomunikacijske terminalne opreme.

(2) Telekomunikacijska infrastruktura i oprema mora se postavljati, upotrebljavati i održavati na način da njezin rad ne uzrokuje smetnje u radu i uporabi javnih telekomunikacija, u skladu s normama, propisima, odlukama i preporukama iz članka 17. stav­ka 1. i 2. ovoga Zakona.

(3) Operator i davatelj usluga obvezan je osigurati pristup svojoj telekomunikacijskoj infrastrukturi i omogućiti prednost u obavljanju telekomunikacijskih usluga tijelima državne uprave nadležnima za poslove javnog reda, obrane i nacionalne sigurnosti, uključujući i nadležne sigurnosne službe Republike Hrvatske.

(4) Operator i davatelj usluga obvezan je osigurati prednost besplatnom prijenosu poruka i poziva za potrebe službe nadležne za motrenje i obavješćivanje, te za sva hitna stanja koja se odnose na sigurnost ljudskih života i na ugroženost imovine većeg razmjera, u skladu s posebnim propisima.

(5) Operator, davatelj usluga i vlasnik telekomunikacijske infrastrukture i opreme te vlasnik, odnosno korisnik radijske postaje obvezan je, u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, kao i u slučaju velikih prirod­nih nepogoda, telekomunikacijsku infrastrukturu i opremu ili radijsku postaju dati na uporabu nadležnim državnim tijelima u skladu s posebnim propisima.

(6) Operator i davatelj usluga obvezan je o vlastitom trošku osigurati i održavati funkciju tajnog nadzora telekomunikacijskih usluga i/ili djelatnosti koje obavlja, kao i telekomunikacijskog prometa na vlastitim međumjesnim i međunarodnim telekomunikacijskim vezama, u skladu s posebnim zakonima iz područja nacionalne sigurnosti.

(7) Operator i davatelj usluga mora poslove automatskog bilježenja podataka o obavljenim telekomunikacijskim uslugama svojih korisnika u svrhu obračuna troškova tih usluga obavljati na području Republike Hrvatske.

Međunarodno povezivanje telekomunikacijskih mreža

Članak 19.

(1) Telekomunikacijske mreže mogu se povezati s telekomunikacijskim mrežama drugih država na temelju prijave Agenciji.

(2) Na ugovore o povezivanju telekomunikacijskih mreža između operatora u Republici Hrvatskoj i stranih operatora, na naknade za međusobno povezivanje i obračunske naknade ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona kojima je uređeno međusobno povezivanje.

(3) Ugovori iz stavka 2. ovoga članka moraju se dostaviti Agenciji na njezin zahtjev, a Vijeće Agencije može rješenjem naložiti promjenu naknada i drugih uvjeta iz tih ugovora, ako utvrdi da je došlo do ozbiljnih poremećaja na telekomunikacijskom tržištu ili narušavanja tržišnog natjecanja.

(4) Za međusobno povezivanje telekomunikacijskih mreža stranih operatora preko državnog područja Republike Hrvatske bez posredovanja operatora u Republici Hrvatskoj potrebno je pribaviti dozvolu koju daje Ministarstvo uz suglasnost ministarstva nadležnog za upravne poslove graditeljstva, i uz prethodno pribavljenu suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

Izvođenje radova u zoni telekomunikacijske infrastrukture i opreme

Članak 20.

(1) U zoni telekomunikacijske infrastrukture i opreme te spojnog puta ne smiju se izvoditi radovi ili graditi nove građevine koje bi ih mogle oštetiti ili ometati njihov rad.

(2) O podnošenju zahtjeva za izdavanje građevne dozvole za gradnju građevine u zoni telekomunikacijske infrastrukture i opreme te spojnog puta, prema posebnom zakonu kojim je uređeno građenje, investitor mora izvijestiti Agenciju.

(3) U zaštitnoj zoni ili radijskom koridoru radijskih postaja ne smiju se izvoditi radovi, graditi nove građevine i postavljati tehnička oprema koja bi svojim radom, smještajem ili ustrojstvom mogla ometati širenje elektromagnetskih valova u radiofrekvencijskom spektru ili uzrokovati smetnje u radijskim komunikacijama.

(4) Mjerila za određivanje zone telekomunikacijske infrastrukture, opreme i spojnog puta iz stavka 1. ovoga članka te zaštitna zona i radijski koridor iz stavka 3. ovoga članka pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi ministar.

(5) Ako je, radi izvođenja radova ili gradnje nove građevine, nužno zaštititi ili premjestiti telekomunikacijsku infrastrukturu, opremu ili spojni put, investitor radova ili nove građevine mora provesti zaštitu ili premještanje u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(6) Ispod nadzemnih i iznad podzemnih telekomunikacijskih vodova ili u njihovoj neposrednoj blizini, te na pravcima mikrovalnih veza ne smiju se saditi sadnice koje bi mogle oštetiti te telekomunikacijske vodove ili ometati mikrovalne veze.

(7) Troškove iz stavka 5. ovoga članka snosi investitor radova ili nove građevine.

Uporaba javnog dobra i nekretnina drugih

Članak 21.

(1) Koncesionari radiodifuzijskih usluga i operatori imaju pravo, uz pribavljenu suglasnost nadležnog tijela državne uprave koje upravlja javnim dobrima, koristiti se, u svrhu obavljanja svoje djelatnosti, javnim dobrima u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske, te šumskim i drugim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, kao i zračnim prostorom iznad njih, za postavljanje i održavanje svoje telekomunikacijske infrastrukture i opreme.

(2) U slučaju da nije dobivena suglasnost iz stavka 1. ovoga članka, koncesionari radiodifuzijskih usluga i operatori mogu, kad je to potrebno radi izgradnje objekata ili izvođenja radova koji su prema ovom Zakonu od interesa za Republiku Hrvatsku, steći vlasništvo ili steći služnost na nekretninama iz stavka 1. ovoga članka, kao i na nekretninama drugih pravnih i fizičkih osoba, u skladu s odredbama Zakona o izvlaštenju.

(3) Prava koncesionara radiodifuzijskih usluga i operatora iz stavka 1. i 2. ovoga članka može ostvariti i Agencija u svrhu izgradnje sustava središta i postaja iz članka 83. ovoga Zakona.

Zajednička uporaba izgrađene telekomunikacijske infrastrukture

Članak 22.

(1) Agencija će poticati zajedničku uporabu izgrađene telekomunikacijske infrastrukture, i to osobito u svrhu zaštite zdrav­lja ljudi, zaštite okoliša i potreba primjerenijeg prostornog uređenja.

(2) Koncesionari radiodifuzijskih usluga i operatori imaju pravo, ako postoje tehnički uvjeti, koristiti se izgrađenom telekomunikacijskom infrastrukturom u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba uz naknadu stvarnih troškova, na temelju sklopljenog ugovora.

(3) Ako vlasnik telekomunikacijske infrastrukture odbije sklopiti ugovor iz stavka 2. ovoga članka, Vijeće Agencije će, na zahtjev koncesionara radiodifuzijskih usluga ili operatora, u roku od 60 dana od dana podnošenja tog zahtjeva utvrditi postoje li odgovarajući tehnički uvjeti, te u slučaju postojanja odgovarajućih tehničkih uvjeta donijeti rješenje koje u cijelosti zamjenjuje taj ugovor.

(4) Ako vlasnik telekomunikacijske infrastrukture iz stavka 3. ovoga članka ne odgovori na zahtjev koncesionara radiodifuzijskih usluga ili operatora u roku od 30 dana od dana dostave tog zahtjeva, smatra se da je odbio sklopiti ugovor u smislu odredbe iz stavka 3. ovoga članka.

IV. TELEKOMUNIKACIJSKE USLUGE

Vrste telekomunikacijskih usluga

Članak 23.

(1) Telekomunikacijske usluge, koje se obavljaju na temelju koncesije ili dozvole, obuhvaćaju:

1. javne govorne usluge,

2. davanje u najam telekomunikacijskih vodova,

3. davanje u najam telekomunikacijske mreže ili njezinih dijelova,

4. radiodifuzijske usluge,

5. usluge kabelske distribucije.

(2) Ostale telekomunikacijske usluge, koje se obavljaju na temelju prijave, obuhvaćaju:

1. prijenos govora, zvuka, podataka, dokumenata, slika i drugog, osim javnih govornih usluga,

2. prijenos govora, zvuka, podataka, dokumenata, slika i drugog telekomunikacijskim kapacitetima u nepokretnoj i pokretnoj satelitskoj službi.

(3) Način i uvjeti obavljanja te mjerila kakvoće telekomunikacijskih usluga iz stavka 1. i 2. ovoga članka propisuju se Pravilnikom o telekomunikacijskim uslugama, koji donosi ministar.

Koncesija za frekvenciju za obavljanje javnih telekomunikacijskih usluga uz uporabu radiofrekvencijskog spektra

Članak 24.

(1) Pravo na uporabu radiofrekvencijskog spektra za obav­ljanje usluga iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona, stječe trgovačko društvo na temelju odluke o davanju koncesije te potpisanog ugovora o koncesiji. Odluka o davanju koncesije donosi se na temelju provedenog postupka javnog natječaja.

(2) Pravo obavljanja telekomunikacijskih usluga iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona u nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži uz uporabu radiofrekvencijskog spektra stječe trgovačko društvo na temelju odluke o davanju koncesije za uporabu frekvencije, koja se daje na zahtjev, te potpisanog ugovora o koncesiji.

(3) Iznimno od odredbe iz stavka 2. ovoga članka, uvjeti i postupak davanja koncesije za obavljanje djelatnosti radija i televizije propisuju se posebnim zakonom kojim je uređeno područje elektroničkih medija. Stručne poslove u vezi s davanjem koncesije za obavljanje djelatnosti radija i televizije, koji se odnose na tehničke uvjete dodjele radijskih frekvencija, obavlja Agencija.

(4) Operator javne telekomunikacijske mreže sa znatnijom tržišnom snagom na tržištu javnih govornih usluga ne može obav­ljati radiodifuzijske usluge koje se obavljaju prema posebnom zakonu kojim je uređeno područje elektroničkih medija, već radi obavljanja ovih usluga mora osnovati posebnu pravnu osobu.

(5) Tehnički uvjeti za raspisivanje javnog natječaja i za podnošenje zahtjeva za davanje koncesija za frekvencije za usluge uz uporabu radiofrekvencijskog spektra moraju se temeljiti na Pravilniku o namjeni radiofrekvencijskog spektra iz članka 76. stavka 1. ovoga Zakona.

(6) Kad Vijeće Agencije zaprimi zahtjev za davanje koncesije iz stavka 2. ovoga članka, objavit će obavijest o zaprimanju tog zahtjeva u »Narodnim novinama«, zajedno s osnovnim tehničkim značajkama, kako bi druga zainteresirana trgovačka društva mogla podnijeti zahtjev za davanje koncesije u istom frekvencijskom području. Ako u roku od 45 dana od dana objave obavijesti Vijeće Agencije zaprimi više zahtjeva koji se ne mogu zadovoljiti iz raspoloživog dijela radiofrekvencijskog spektra, poništit će postupak prikupljanja zahtjeva te raspisati javni natječaj za davanje koncesije u skladu s odredbama ovoga Zakona, i to najkasnije u roku od 90 dana od dana objave te obavijesti.

(7) Jedno trgovačko društvo može podnijeti samo jedan zahtjev za davanje koncesije u određenom dijelu radiofrekvencijskog spektra.

(8) Odluku o davanju koncesije za frekvenciju za obavljanje telekomunikacijskih usluga iz stavka 1. i 2. ovoga članka donosi Vijeće Agencije. Odluka se mora temeljiti na načelima objektivnosti, nediskriminacije, transparentnosti i razmjernosti te mora biti podrobno obrazložena.

(9) Koncesija za frekvenciju za obavljanje telekomunikacij­skih usluga, koja se daje na temelju raspisanog javnog natječaja, može se dati trgovačkom društvu koje pruži uvjerljive dokaze da će ostvariti tehničke, tehnološke, financijske, prostorne i kadrovske uvjete za obavljanje određene vrste telekomunikacijske usluge, u skladu s natječajnom dokumentacijom i mjerilima utvr­đenim Pravilnikom o koncesijama i dozvolama za obavljanje telekomunikacijskih usluga, koji donosi ministar.

(10) Koncesija za frekvenciju za obavljanje telekomunikacijskih usluga, koja se daje na temelju podnesenog zahtjeva, može se dati trgovačkom društvu koje pruži uvjerljive dokaze da će ostvariti tehničke, tehnološke, financijske, prostorne i kadrovske uvjete za obavljanje određene vrste telekomunikacijske usluge, u skladu s mjerilima utvrđenim pravilnikom iz stavka 9. ovoga članka.

(11) Trajanje i područje koncesije za frekvencije za obav­ljanje telekomunikacijskih usluga iz stavka 1. i 2. ovoga članka, posebni uvjeti u vezi s kakvoćom telekomunikacijskih usluga, pristupom korisnika telekomunikacijskim uslugama i raspoloživosti telekomunikacijskih sustava uređuju se pravilnikom iz stavka 9. ovoga članka.

(12) Za izgradnju, postavljanje i uporabu privatnih telekomunikacijskih mreža i pripadajuće telekomunikacijske infrastrukture i opreme, mreža za potrebe profesionalnog pokretnog radija (PMR), mikrovalnih veza tipa točka-točka te mreža koje upotrebljavaju slobodni radiofrekvencijski spektar, nije potrebna koncesija iz stavka 1. ovoga članka. Dozvola se izdaje za određenu zemljopisnu lokaciju.

(13) Mreže profesionalnog pokretnog radija (PMR) iz stavka 12. ovoga članka mogu se priključiti na javnu telekomunikacijsku mrežu na temelju odobrenja Agencije.

(14) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka, virtualni pokretni mrežni operatori mogu obavljati javne telekomunikacijske usluge na temelju prethodno sklopljenog ugovora s koncesionarom javnih telekomunikacijskih usluga u pokretnoj telekomunikacijskoj mreži i pribavljene dozvole iz članka 25. ovoga Zakona.

Dozvola za obavljanje telekomunikacijskih usluga

Članak 25.

(1) Pravo obavljanja telekomunikacijskih usluga iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona, za koje nije potrebna uporaba radiofrekvencijskog spektra, stječe se na temelju dozvole.

(2) Usluge kabelske distribucije radijskih i/ili televizijskih programa ne mogu u istoj pravnoj osobi obavljati:

– operatori javne telekomunikacijske mreže sa znatnijom tržišnom snagom na tržištu javnih govornih usluga,

– operatori javne telekomunikacijske mreže u kojima Republika Hrvatska ima izravni ili neizravni većinski udio u kapitalu, odnosno poslovnom udjelu, ili većinsko pravo u odlučivanju,

– koncesionari radija i televizije, Hrvatska radiotelevizija i pravne osobe koje proizvode i/ili objavljuju elektroničke publikacije.

(3) Dozvola za obavljanje telekomunikacijskih usluga iz stav­ka 1. ovoga članka izdaje se na zahtjev pravne osobe, a mora se temeljiti na načelima objektivnosti, nediskriminacije, transparentnosti i razmjernosti.

(4) Zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 3. ovoga članka mora osobito sadržavati sljedeće:

– naziv i adresu podnositelja zahtjeva,

– dokaz o pravnoj osobnosti podnositelja zahtjeva,

– vrstu i opis telekomunikacijske usluge.

(5) Podrobniji uvjeti, koje mora sadržavati zahtjev iz stavka 4. ovoga članka, ovisno o vrsti i složenosti telekomunikacijske usluge, propisuju se pravilnikom iz članka 24. stavka 9. ovoga Zakona.

(6) Vijeće Agencije izdat će dozvolu iz stavka 3. ovoga članka u roku od 60 dana od dana zaprimanja zahtjeva za izdavanje dozvole, ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 4. i 5. ovoga članka.

(7) Vijeće Agencije odbit će zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 3. ovoga članka ako utvrdi da zahtjev ne ispunjava uvjete iz stavka 4. i 5. ovoga članka.

(8) Dozvola iz stavka 3. ovoga članka osobito mora sadržavati osnovne podatke o pravnoj osobi koja obavlja telekomunikacijsku uslugu, vrsti telekomunikacijske usluge i području obavljanja te usluge. Pravilnikom iz članka 24. stavka 9. ovoga Zakona mogu se propisati i dodatni podaci koje mora sadržavati ta dozvola.

(9) Za obavljanje javnih govornih usluga, koje se pružaju u cijelosti putem javne telefonske mreže, potrebno je, uz pribav­ljenu dozvolu iz stavka 3. ovoga članka, osigurati međusobno povezivanje i dodjelu potrebnih brojeva u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(10) Pravo obavljanja telekomunikacijskih usluga iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba, koja ima dozvolu, može prenijeti na drugu pravnu osobu. Prijenos prava obavljanja tih usluga smat­ra se izvršenim nakon što pravna osoba, na koju se prenosi pravo obavljanja tih usluga, pribavi novu dozvolu u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Prestanak valjanosti dozvole za obavljanje telekomunikacijskih usluga

Članak 26.

(1) Vijeće Agencije donosi rješenje o prestanku valjanosti dozvole za obavljanje telekomunikacijskih usluga u sljedećim slučajevima:

1. kad je dozvola dana na temelju netočno iskazanih podataka iz zahtjeva za dozvolu,

2. kad pravna osoba, koja je pribavila dozvolu, nije u roku određenom u dozvoli počela obavljati telekomunikacijske usluge, ili prekine obavljati te usluge na razdoblje dulje od 48 sati, osim u slučaju više sile,

3. kad pravna osoba, koja je pribavila dozvolu, obavlja telekomunikacijske usluge suprotno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, ili suprotno uvjetima utvrđenima u dozvoli i nakon isteka primjerenog roka određenog u trećoj prethodno dostavljenoj opomeni Agencije, u kojem je pravna osoba bila obvezna ukloniti utvrđene nedostatke,

4. kad pravna osoba, koja je pribavila dozvolu, i nakon primitka opomene Agencije nije u određenom roku platila propisanu naknadu za dozvolu,

5. u slučaju prijenosa prava obavljanja telekomunikacijske usluge na drugu pravnu osobu.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.

(3) Vijeće Agencije mora donijeti rješenje iz stavka 1. ovoga članka bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana nastupanja okolnosti iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Danom konačnosti rješenja iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba gubi pravo na obavljanje telekomunikacijske usluge, bez prava na odštetu.

Prijava za obavljanje telekomunikacijskih usluga

Članak 27.

(1) Pravo obavljanja telekomunikacijskih usluga iz članka 23. stavka 2. ovoga Zakona stječe pravna ili fizička osoba podno­še­njem pisane prijave Agenciji.

(2) Pisana prijava iz stavka 1. ovoga članka mora osobito sadržavati sljedeće:

– naziv i adresu podnositelja pisane prijave,

– dokaz o pravnoj osobnosti podnositelja pisane prijave,

– vrstu i opis telekomunikacijske usluge koja se prijavljuje.

Telekomunikacijske usluge uz uporabu slobodnoga radiofrekvencijskog spektra

Članak 28.

(1) Pravo obavljanja telekomunikacijskih usluga uz uporabu slobodnoga radiofrekvencijskog spektra iz članka 23. stavka 1. i 2. ovoga Zakona stječe se na temelju dozvole iz članka 25. ovoga Zakona.

(2) Davatelji javnih telekomunikacijskih usluga iz stavka 1. ovoga članka moraju prijaviti Agenciji postavljanje svake radijske postaje koja se upotrebljava na temelju opće dozvole iz članka 87. ovoga Zakona.

(3) Prijava iz stavka 2. ovoga članka mora osobito sadržavati sljedeće:

– zemljopisni položaj i adresu, ako postoji, postavljenih radijskih postaja,

– područje pokrivanja (domet) postavljenih radijskih postaja,

– udaljenost točaka koje se povezuju vezama točka-točka,

– osnovne podatke o radijskoj postaji (proizvođač, vrsta uređaja, osnovni tehnički podaci),

– podatke o tehničkim značajkama uporabljenog antenskog sustava,

– osnovne podatke o korisniku usluge,

– izjavu da je radijska postaja postavljena u skladu s uvjetima iz opće dozvole.

Davanje koncesije

Članak 29.

(1) Odluku o davanju koncesije za uporabu radio frekvencije za obavljanje telekomunikacijskih usluga iz članka 24. stavka 1. i 2. ovoga Zakona donosi Vijeće Agencije.

(2) Javni natječaj iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona raspisuje Vijeće Agencije, a odluka o raspisivanju javnog natječaja objavljuje se u »Narodnim novinama«, te se može objaviti i na drugi prikladan način.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka javni natječaj za djelatnost radija i televizije raspisuje se po Zakonu o elektro­ničkim medijima.

(4) Sadržaj i postupak javnog natječaja iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona te postupak rješavanja zahtjeva iz članka 24. stavka 2. ovoga Zakona pobliže se propisuju pravilnikom iz članka 24. stavka 9. ovoga Zakona.

Sklapanje ugovora o koncesiji

Članak 30.

(1) Na temelju odluke o davanju koncesije iz članka 24. ovoga Zakona trgovačko društvo sklapa ugovor o koncesiji s Agencijom u roku od 30 dana od dana donošenja te odluke.

(2) Prijedlog ugovora o koncesiji iz stavka 1. ovoga članka sastavni je dio natječajne dokumentacije u postupku provedbe javnog natječaja za davanje koncesije.

(3) Ugovor o koncesiji iz stavka 1. ovoga članka Agencija sklapa uz jednake bitne uvjete sa svim pravnim osobama kojima je dana koncesija za obavljanje istih, odnosno sličnih telekomunikacijskih usluga ili drugih telekomunikacijskih djelatnosti.

(4) Ugovor o koncesiji za frekvenciju za obavljanje djelatnosti radija i televizije na temelju odluke donesene po posebnom zakonu sklapaju Agencija i Vijeće za elektroničke medije.

Trajanje i obnova koncesije

Članak 31.

(1) Koncesija za frekvenciju za obavljanje telekomunikacijske usluge daje se na vrijeme koje ne može biti dulje od 30 godina, ovisno o vrsti i složenosti telekomunikacijske usluge, te razini koncesije u skladu s pravilnikom iz članka 24. stavka 9. ovoga Zakona.

(2) Koncesija za frekvenciju za obavljanje telekomunikacijske usluge može se, na zahtjev koncesionara, koji je podnesen najmanje 60 dana prije isteka vremena trajanja koncesije, obnoviti na temelju provedenog javnog natječaja iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) U slučaju obnove koncesije iz stavka 2. ovoga članka koncesionar je obvezan platiti naknadu na način i u visini propisanoj pravilnikom iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona.

Prijenos koncesije

Članak 32.

(1) Koncesionar može prenijeti koncesiju na drugu pravnu osobu, zajedno s imovinom, pravima i obvezama prijeko potrebnima za neprekinut nastavak obavljanja telekomunikacijskih usluga ili djelatnosti, uz prethodno pribavljenu suglasnost Vijeća Agencije.

(2) Zahtjev za davanje suglasnosti na prijenos koncesije zajednički podnose Agenciji u pisanom obliku koncesionar i pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Vijeće Agencije mora se očitovati o zahtjevu za davanje suglasnosti iz stavka 2. ovoga članka najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja tog zahtjeva.

(4) Pravna osoba na koju je prenesena koncesija sklapa novi ugovor o koncesiji, koji sadrži iste bitne odredbe kao i ugovor koncesionara koji je prenio koncesiju.

Oduzimanje i prestanak koncesije

Članak 33.

(1) Vijeće Agencije donijet će odluku o oduzimanju koncesije za frekvenciju za obavljanje telekomunikacijske usluge ako utvrdi:

1. da je koncesija dana na temelju netočno iskazanih podataka važnih za donošenje odluke o davanju koncesije,

2. da koncesionar nije počeo ostvarivati koncesiju u roku određenom u ugovoru o koncesiji, ili prekine ostvarivati koncesiju na razdoblje dulje od 48 sati, osim u slučaju više sile,

3. da koncesionar obavlja telekomunikacijske usluge suprotno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, odluci o davanju koncesije, ili ugovoru o koncesiji i nakon isteka primjerenog roka određenog u trećoj prethodno dostavljenoj opomeni Agencije, u kojem je koncesionar bio obvezan ukloniti utvrđene nedostatke,

4. da koncesionar i nakon primitka opomene Agencije nije u određenom roku platio propisanu naknadu za koncesiju.

(2) Protiv odluke iz stavka 1. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sud